
Poznati trgovački kažnjen zbog obmane kupaca: Varali ih na cijenama brašna
Hrvatski građani jučer su požurili na prodajna mjesta Fine kako bi iskoristili ponudu Ministarstva financija za upis trezorskih zapisa s rokom dospijeća od godinu dana. Nakon uspješnog izdanja narodnih obveznica u ožujku ove godine, ministarstvo opet nudi građanima priliku za ulaganje.
Godišnja stopa prinosa za trezorske zapise iznosi 3,75 posto. Ovi vrijednosni papiri prodavat će se uz popust, što znači da će građani uplaćivati iznos od 963,95 eura, a nakon godinu dana dobit će 1.000 eura. Postupak upisa trezorskih zapisa Ministarstva financija sličan je onome za narodne obveznice. Umjesto u banci, građani će trebati posjetiti poslovnicu Fine s osobnom iskaznicom ili putovnicom. Osim toga, trebat će im OIB i broj računa u poslovnoj banci.
Ministar financija Marko Primorac objasnio je cijeli postupak.
“Bit će potrebno imati i podatke o željenoj količini trezorskih zapisa koje građani žele upisati, i konačno o broju računa u Središnjoj klirinškoj depozitarnoj agenciji, ako građani imaju otvoren račun u SKDD-u (Središnje klirinško depozitarno društvo). Ako nemaju, ništa ne trebaju brinuti, to će se također automatski otvoriti”, objasnio je Primorac.
Na pitanje zašto se Vlada baš sada odlučila građanima ponuditi upis trezorskih zapisa, ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da je najvjerojatnije riječ o političkoj odluci Vlade.
“Na ovaj način se pokušava pomoći štedišama koji nisu zadovoljni visinom kamatnih stopa na depozite u hrvatskim bankama. Domaći bankarski sektor u ovom trenutku je izuzetno likvidan zbog oslobađanja i prilagođavanja visine obvezne pričuve nakon ulaska Hrvatske u eurozonu. Banke su likvidne i nemaju nikakvog ekonomskog razloga da bi dizale kamatne stope na depozite”, objašnjava Novotny dodajući da to ne znači da neke banke ipak neće dizati kamatne stope.
“Manje likvidne banke će podizati kamatne stope na štednju ili banke kao što je Hrvatska poštanska banka. Pritisak javnosti je visok iako većina ne razmišlja da rast kamatnih stopa na štednju znači i rast kamatnih stopa na stambene kredite”, dodaje.
Analitičar ističe kako je usprkos percepciji da u Hrvatskoj prevladavaju dužnici situacija znatno drugačija.
“Mi imamo situaciju da je dug kućanstava upola manji od štednje što znači da su veći interesi štediša od interesa dužnika”, kaže.
Umirovljenici, oprez: Vlada namjerava zagrabiti u vaše džepove, evo na što treba paziti
Prinos na trezorske zapise je nešto viši od kamata na oročenja u banci te se ovakav štedni instrument isplati svima koji ima viška štednje, savjetuje Novotny.
“Nisu rijetki umirovljenici koji su štedjeli cijeli život i koji imaju štedne depozite od 10, 20, 30 tisuća eura. Osobno znam ljudi koji su doživjeli puni radni staž i kojima dvije mirovine budu 1.500 eura. Ti ljudi ne putuju, ne troše previše, pa naravno da štede. Takvim štedišama bih preporučio jedan takav instrument jer će im donijeti pristojan prinos”, kaže.
Trgovački lanac uveo novu praksu, kupci ljuti: ‘Ovaj put ste pretjerali’
Analitičar ističe da bi upis trezorskih zapisa mogao djelovati i na hlađenje tržišta nekretnina.
“Ljudi bi zbog visokih prinosa mogli upisivati trezorske zapise, umjesto da kupuju stanove i time pregrijavaju već pregrijano tržište, a to može biti samo dobra vijest za Hrvatsku”, zaključuje Novotny.
Poznati trgovački kažnjen zbog obmane kupaca: Varali ih na cijenama brašna
Sivasamy odlično zarađuje u Hrvatskoj: Vraća se u Indiju čim ispuni jedan cilj
Umirovljenica se požalila, otkrila što je muči uoči Badnjaka: ‘Morati ćemo bez toga, nema nam druge’
Hoće li prvi šoping centar u Hrvatskoj staviti ključ u bravu: Oko 150 suvlasnika diglo tužbu