fbpx
Vedrana Likan

‘HRVATI VEĆ ŽIVE U KRIZI, S TIM SE MORAMO NOSITI!’ Stručnjakinja za nekretnine upozorava na scenarij iz 2008. godine: ‘Trebamo biti pametni i prisjetiti se svega što smo tada naučili’

Autor: Dnevno.hr

Treba li uvesti porez na nekretnina, očekuje li nas duboka kriza i je li situacija u osvit 2023. godine usporediva s 2008. godinom pitali smo Vedranu Likan, poduzetnicu čije je ime postalo sinonim za velike transakcije u svijetu nekretnina. Neka od tih pitanja načeli smo na konferenciji Eurotransformacija: Europa bez plina – gospodarstvo u recesiji, a na kojoj je Likan sudjelovala kao panelistica. Hoće li stanovi još poskupjeti i kako će se kretati tržište nekretnina pročitajte u intervjuu koji vam donosimo.

*U Njemačkoj i Italiji najavili su tehničku recesiju, a tvrtke prijavljuju otkazivanje narudžbi. Trebamo li se bojati krize u idućoj godini?

“Na tržište u svakom trenutku utječe cijeli niz faktora koji, ovisno o svojim kretanjima, mogu dovesti do krize. Svijet se počeo oporavljati od pandemije, tijekom čega je započeo rat u Ukrajini, a onda se pojavila i inflacija (kao posljedica monetarne ekspanzije zadnjih godina, posebice u vrijeme pandemije). To su samo neki od čimbenika koji imaju snažan utjecaj na razvoj i rast (pa tako i na stagnaciju i pad) ekonomije i gospodarstva. Velike europske zemlje pripremaju se za krizu, najavljuju recesiju, stoga je neizbježno da ćemo i mi, kao dio Europske unije, osjetiti ovakve trendove i na svojoj koži. Niti jedna država, pa tako ni Hrvatska, nije otok sam za sebe, i događaji na svjetskom tržištu neminovno utječu i na nas. Iako je nemoguće reći kada će se situacija početi kretati u tom smjeru u Hrvatskoj, mislim da je važno istaknuti kako mi već živimo u kriznom periodu, i to je nešto s čime se trenutno moramo nositi. U ovom trenutku trebamo biti pametni, prisjetiti se svega što smo naučili od 2008. godine, i primijeniti to kako bismo se ovog puta bolje snašli u tim lošim okolnostima.
Čekaju nas razne promjene, ali pozitivno je to što i dalje svjedočimo velikom napretku Hrvatsku kada je riječ o investicijama, jer nikad nismo imali ovoliko sredstava za financiranje iz Europske unije, i imamo dobre rezultate kod povlačenja tih sredstava. Hrvatska kao investicijska destinacija nije više na karti Balkana već postajemo destinacija koja je strateški i razvojno bitna za investitore, što će nam sigurno pomoći i u budućem razdoblju.”


*Inflacija nagriza kupovnu moć građana, a banke će uskoro dizati kamate na kredite…Hoće li te okolnosti usporiti tržište nekretnina?

“Došli smo do trenutka u kojem više ne pričamo o tome hoće li se kamatne stope podizati, nego u kolikoj mjeri će se to dogoditi. Kako je taj rast izvjestan, on u narednom periodu može stvoriti pritisak na cijene. Ipak, kada pričamo o tržištu nekretnina, važno je da naglasimo kako su kamatne stope samo jedan od brojnih faktora koji utječu na ovo tržište (uz ponudu novogradnje i starogradnje, potražnju, stanje u ekonomiji, razinu zaposlenosti i plaća itd.). Generalno gledano, niske kamatne stope imaju pozitivan utjecaj na rast cijena nekretnina, a logično je da onda vrijedi i obrnuto. Poskupljenje kredita može stvoriti pritisak na cijene prema dolje, no u analizu treba uzeti više čimbenika koji trenutno utječu na tržište.

Argumenti za pritisak na cijene prema dolje su sljedeći: rast kamatnih stopa će povećati ukupnu cijenu i smanjiti priuštivost nekretnina te time i smanjiti potražnju, također rast kamatnih stopa na depozite i dužničke vrijednosne papire će dio novca preusmjeriti u te oblike štednje/investicija umjesto u nekretnine. Nadalje, valja uzeti u obzir kako u normalnim okolnostima rast kamatnih stopa dolazi u vrijeme ekonomske ekspanzije kako bi se zadržao zdravi ekonomski rast i kontrolirala inflacija, dok se u ovoj situaciji ne očekuje snažan ekonomski rast, no zbog već prisutne visoke inflacije, centralne su banke prisiljene reagirati dizanjem stopa.

S druge strane, postoje i indikatori zašto bi se cijene nekretnina mogle održati (ili i dalje rasti), a to su u prvom redu ponuda koja i dalje ne zadovoljava potražnju, potom rast kamatnih stopa koji će biti ublažen ulaskom u Euro zonu te činjenicom da su pri višim kamatnim stopama banke zapravo više voljne odobravati kredite (zbog više profitabilnosti).
Sveukupni učinak rasta kamatnih stopa na cijene nekretnina, u ovoj je situaciji, teško prognozirati. Mi u Colliersu smatramo da će ključni utjecaj na cijene imati općenito kretanje ekonomije, tj. gospodarski rast ili recesija. ”

*Trebaju li se građani bojati da neće moći otplatiti kredite, a nekretninski sektor da će opet doći do blokade prodaje brojnih projekata?




“Dosta kredita ima fiksnu kamatu stopu u prvih par godina, nakon čega se prelazi na varijabilnu stopu. Oni koji nemaju fiksiranu kamatnu stopu, imaju opciju reprogramiranja kredita. Također, valja napomenuti kako su kamatne stope, povijesno gledano još uvijek relativno niske. Istina je da sada slijedi dizanje kamatnih stopa, ali to dizanje ide s rekordno niskih razina. Budući se većina projekata trenutno rasproda i prije početka gradnje, ne vjerujemo da će doći do blokada.”

*Tako je bilo i 2008. godine – Može li se situacija uspoređivati?

“Situacija se može samo donekle uspoređivati, budući da su neki faktori na tržištu dosta drugačiji danas. Kao što je već spomenuto ranije, kamatne stope su još uvijek, povijesno gledano, niske. Također, danas se gradi puno manje novih stanova nego što je to bio slučaj 2008. godine, za primjer, u Zagrebu se tada gradilo oko 8.000 do 9.000 stanova godišnje, a danas se gradi oko 2.500 – 3.000 stanova godišnje. Nakon krize 2008./2009. godine na tržištu je ostalo mnogo neprodanih stanova, koji su onda u narednim godinama dolazili na tržište. Danas na tržištu i dalje potražnja nadjačava ponudu, te se većina projekata proda često i prije samog početka gradnje ili kod većih projekata u toku izgradnje.”




*Vlada nije odustala od dodatnog poreza na dobit, ali se u javnosti otvara i pitanje uvođenje poreza na nekretnine. Koliko je izvjesno da se on implementira?

“Iz tržišne i investicijske, ali i šire društvene i ekonomske perspektive, ovaj se porez odgađa predugo. Jasna je pozicija politike jer bilo koja priča o novim porezima, bez zadiranja i intervenciju nad drugim porezima, nije nikako popularna tema, a još manje mjera. Stoga, bilo koje i bilo kada – uvođenje poreza na nekretnine mora biti dio šire i sveobuhvatne porezne reforme.
O porezu na nekretnine se priča godinama. Uvijek se ta tema pojavi negdje sredinom ili čak pred sam kraj mandata aktualne vlade, a tada je, sa političke i populističke pozicije, to daleko prekasno. Naime, osim što bilo koji porez, pa time ni porez na nekretnine, nije i nikada neće biti popularna tema, njegova implementacija se treba dogoditi u prvoj godini (bilo čijeg) mandata, kako bi se negativna percepcija mogla neutralizirati kroz period od 4 godine njegove provedbe i stvaranja vidljivih pozitivnih posljedica. Da bi to bilo moguće, politika bi trebala sustavno raditi na osmišljavanju porezne reforme – razvoju i testiranju modela, analizama i izračunima – jer su za takav veliki zahvat zaista potrebne godine sustavnog rada, timovi stručnjaka, vrhunska posvećenost i ekspertiza. Dodatno, rezultati detaljnih izračuna i analize mogu itekako pomoći pri neutralizaciji negativne percepcije u javnosti.”

Autor:Dnevno.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.