Foto: Damjan Tadic / CROPIX

Hrvati u dugovima do grla, krediti nagrizaju plaće: Evo za što se najviše zadužuju

Autor: I.G.

Na kraju siječnja 2024., prema najnovijim podacima Hrvatske narodne banke, ukupni krediti kućanstvima u Hrvatskoj dosegnuli su visokih 21,9 milijardi eura. Analizirajući ovaj broj u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, bilježi se značajan rast od 10,2 posto, što je za dodatne dvije milijarde eura. Ovaj rast predstavlja ubrzanje u odnosu na prethodni godišnji rast te je za 0,7 postotnih bodova veći u odnosu na godinu prije.

Stambeni krediti čine značajan udio u ovom porastu, dosežući gotovo 11 milijardi eura, što čini polovicu ukupnih kredita kućanstvima. Godišnja stopa rasta stambenih kredita iznosi 10,4 posto. Analitičari Raiffeisena ističu da ovaj dvocifreni rast proizlazi iz prethodnih faktora, posebice baznog učinka, dok se potražnja za stambenim kreditima relativno stabilizirala.

Na osnovi stanja, stambeni krediti s iznosom od gotovo 11 milijardi eura na kraju siječnja činili su 50 posto ukupnih kredita plasiranih stanovništvu uz godišnju stopu rasta od 10,4 posto (+0,6 posto u odnosu na prosinac). ”S obzirom na to da tekuća kretanja sugeriraju relativno skromnu potražnju za stambenim kreditima, dvoznamenkasta godišnja stopa rasta posljedica je baznog učinka”, pišu analitičari Raiffeisena.

Foto: Pixabay/ilustracija

Sve više nenamjenskih kredita

Gotovinski nenamjenski krediti bilježe kontinuirani rast od početka 2023. godine, dosežući 8,1 milijardu eura ili 36,8 posto ukupnih kredita. Ovaj rast posljedica je snažnije sklonosti kućanstava ka nabavi trajnih potrošnih dobara, potaknut rastom plaća i potrebom za financijskim pozajmicama.

Mjesečni rast kredita u siječnju 2023. bio je skroman (0,1 posto) s obzirom na to da su se kućanstva nastojala zadužiti prije očekivanog rasta kamatnih stopa ili pričekati novi (posljednji) krug državnih subvencija u ožujku iste godine.

U siječnju je ostvareni rast u odnosu na siječanj 2023. iznosio 12 posto, najviše od ožujka 2019. Na mjesečnoj razini iznosio je 0,9 posto ili 71,6 milijuna eura. Jačanje plasmana promatranih kredita odraz je vjerojatno snažnije sklonosti nabavi trajnih potrošnih dobara uslijed rasta nominalnih (i realnih) plaća te, s druge strane, rastuće potrebe za financijskim pozajmicama, pišu analitičari Raiffeisena.

Država opet nudi građanima priliku za dodatnu zaradu: Evo koliko donosi nova runda




Prosječna kamatna stopa

U uvjetima stanovitog rasta nominalnih plaća može se očekivati nastavak solidne potražnje za promatranim kreditima. Treća najveća stavka, prekoračenja po transakcijskim računima, s iznosom od 786 milijuna eura (3,6 posto ukupnih kredita), bilježila su pad na godišnjoj razini od kraja 2022. U siječnju je taj trend prekinut, a rast je iznosio skromnih 0,3 posto na godišnjoj razini.

Prema posljednjim podacima HNB-a, prosječna kamatna stopa na prvi put ugovorene gotovinske nenamjenske kreditne iznosila je u siječnju 6,3 posto, što je u odnosu na razdoblje prije početka zaoštravanja monetarne politike više za 86 baznih bodova. Istovremeno je prosječna kamatna stopa na prvi put ugovorene stambene kredite iznosila 3,8 posto, što je 128 baznih bodova više.




“Promatrajući usporedno s državama članicama europodručja, ponderirani trošak zaduživanja za kupnju stambene nekretnine u Hrvatskoj i dalje je među najnižim u europodručju. On je u siječnju iznosio 3,62 posto dok je za europodručje u prosjeku na 3,87 posto. Niži trošak imale su Francuska (3,59 posto) i Malta (2,35 posto), a najviši je zabilježen u baltičkim zemljama, odnosno u Latviji (5,82 posto)”, zaključuju analitičari.

Uspoređujući s državama članicama europodručja, trošak zaduživanja za kupnju stambene nekretnine u Hrvatskoj ostaje među najnižima, s prosječnom kamatnom stopom od 3,62 posto u usporedbi s europskim prosjekom od 3,87 posto.

Analitičari zaključuju da su trendovi u kreditiranju kućanstava u Hrvatskoj obilježeni stabilnim rastom, potaknutim faktorima kao što su rast plaća i stabilne kamatne stope.

Autor:I.G.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.