fbpx
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL

HRANA NA NAŠEM STOLU: Otkrivamo zašto za doručak moramo piti mlijeko i jesti jaja iz uvoza

Autor: Ivana Jurišić

Brz pogled na police u trgovinama nam govori kako građani Hrvatske uglavnom jedu hranu iz uvoza. Usprkos velikim poticajima poljoprivredi, Hrvatska nikako da postane samodostatna u proizvodnji hrane.

Nakon kratkotrajnog poboljšanja vanjskotrgovinskog salda u prošloj godini ove godine opet raste deficit. Prošle godine nas je spasila pandemija pa smo zbog manje potrošnje, osobito za vrijeme turističke sezone, manje i uvozili te je deficit vanjsko-trgovinske razmjene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda bio manji za čak 32 posto u odnosu na 2019.

Nažalost, čim se gospodarstvo malo oporavilo, turisti došli, situacija se pogoršala. Tako iz Hrvatske gospodarske komore upozoravaju kako se u ovoj godini polako vraćamo vraćamo starim, nepovoljnim trendovima te je deficit povećan za 7.5 posto, odnosno za 53 milijuna eura, te iznosi 755 milijuna eura.

Statistički podaci jasno pokazuju kako izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u prvih osam mjeseci 2021., u odnosu na isto razdoblje lani, bilježi rast od 14,6 posto te iznosi 1,6 milijardi eura (povećanje od 210 milijuna eura), a u isto vrijeme uvoz je porastao za 12,3 posto, dosegnuvši 2,4 milijarde eura (povećanje od 262 milijuna eura).

Kao što smo i prije naveli, rast deficita je direktna posljedica slabosti u našoj poljoprivrednoj proizvodnji koja nije bila u stanju zadovoljiti pojačanu potražnju uslijed dobre turističke sezone.

Zabrinjava što najveći minus bilježimo u razmjeni mesa (181,6 milijuna eura), mlijeka i jaja (138,3), voća (131,5), hrane za životinje (129,4) i povrća (77,8).

Produktivnost u poljoprivredi 31 posto

Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam je na tematskoj sjednici Udruženja poljoprivrede i Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije HGK, na kojoj se raspravljalo o planu provedbi mjera Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) EU-a u novom programskom razdoblju istaknuo kako nam je produktivnost poljoprivredi na 31 posto, a u prehrambeno-prerađivačkoj industriji na 51 posto prosjeka EU-a.

Domaći stočari i mljekari već duže vrijeme upozoravaju kako bez pomoći države neće opstati i kako im je potrebna hitna pomoć.




Jurica Jašinski, tajnik Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Život, se pita kako je moguće da je cijena mlijeka u trgovinama 8 kuna, a proizvođač dobije od toga oko 2,6 kuna:

“Iz velikih firmi se žale da je sve poskupjelo, a pri tom zaboravljaju da ako je njima sve poskupjelo, poskupjelo je i proizvođačima mlijeka. Gorivo, struja, plin, hrana, nema čemu nije otišla cijena u posljednjih nekoliko mjeseci”, govori.

“Hrvatski proizvođači grcaju pod visokim troškovima u proizvodnji koji su rezultat velikih trošarina i visokog PDV-a. Zar je normalno da hrvatski seljak s hrvatskim primanjima plaća jednaku cijenu goriva kao onaj u Austriji”, pita je Jašinski ističući kako je cijeli sustav tako postavljen da naši ljudi nemaju šanse protiv hrane iz uvoza:

“Vrijeme je da se poljoprivredno zemljište da na raspolaganje onima koji žele raditi i da se novac stavi u proizvodnju podmlatka, a ne da ih uvozimo kao što se sad događa”.




Treba nam strukturna promjena

Ekonomski analitičar Damir Novotny opet smatra da proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj mora proći strukturnu promjenu ili ćemo opet imati slučaj brodogradnja gdje ćemo spašavati nešto što se spasiti ne može:

“Promjene na tržištu su takve da nema smisla novac ubacivati u košaru bez dna i spašavati proizvodnju mlijeka koje nitko više na domaćem ni europskom tržištu ne traži”, kaže.

Hrvatska mljekarska industrija nije uspjela napraviti konverziju prema proizvodima s visokom dodanom vrijednošću kako su napravile Slovačka, Češka, Poljska, kaže Novotny, pa tako u našim trgovinama imamo metre polica na kojima se nalaze sirevi iz tih zemalja, dok naši proizvođači propadaju.

“Sve dok se u Hrvatskoj samo 10 do 15 posto mlijeka preradi u proizvode s visokom dodanom vrijednošću, naši mljekari će imati taj problem, osobito oni koji nemaju svoju proizvodnju hrane te se sad suočavaju s visokim cijenama hrane”.

Novotny ističe ratarstvo kao svijetli primjer hrvatske poljoprivrede gdje se postižu dobri rezultati.

Hrvatska u ratarskoj proizvodnji ostvaruje vanjskotrgovinski suficit, a brojke o izvozu i prinosima potvrđuju da je Hrvatska konkurentna u proizvodnji pšenice, kukuruza, ječma, soje, suncokreta i uljane repice.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.