HOĆEMO LI IMATI ZA HRANU? Cijene su dosegle vrhunac, ali još nije gotovo: ‘Pod velikim smo rizikom’

Hoćemo li si moći priuštiti hranu, idu li cijene u nebo ili će inflacija cijena hrane u ovoj godini utihnuti? Hoće li inflacija pojesti kupovnu moć i baciti maloprodaju u probleme?

Teme su to o kojima brine svaki građanin, a koje su s najboljim stručnjacima i menadžerima otvorene na konferenciji Eurotransformacija Hrvatske: Cijena hrane pod udarom inflacije.

Uvodnu prezentaciju u panel raspravu održala je profesorica dr.sc Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta Zagreb.

Uvodni govor Marijane Ivanov

“Inflacija usporava, …. FAO-v globalni indeks cijena hrane zabilježio je u siječnju pad 17.9% u odnosu na ožujak 2022. – zahvaljujući globalnom padu cijena jestivog ulja, mliječnih proizvoda i šećera, ali najveći doprinos inflaciji i rastu troškova života i dalje ima dinamika rasta cijena hrane u potrošačkoj košarici

Međunarodne cijene riže porasle su u siječnju 6.2 % u odnosu na prosinac. Cijena kukuruza pod rizikom su blagog rasta zbog sušnih uvjeta u Argentini i smanjene ponude u SAD-u

Trenutnom padu cijena pšenice pridonosi veća ponuda u Australiji i Rusiji, iako je izgledno da će se trend cijena preokrenuti u 2023.

Unatoč epidemijama ptičje gripe, pad svjetske cijene mesa peradi, kao i goveda i svinja, podupire veća dostupnost na izvoznim tržištima uz nižu svjetsku potražnju za uvozom

Cijena hrane značajno je pod utjecajem cijena energenata i vremenskih prilika

Kako se sada čini, na globalnom tržištu cijene energenata, sirovina i hrane su dostigle svoj vrhunac (u teminima USD-a), ali zbog niza razloga na pojedinim lokalnim tržištima cijene hrane su i dalje pod rizikom rasta

Viska cijena energenata i gnojiva, energetska tranzicija, klimatski rizici, geopolitički rizici, slabosti pojedinih valuta, fizička ograničenja i protekcionizam odražavaju se na cijene, prinose i slobodnu trgovinu

ECB hladi potražnju, troškovi kamata rastu – troškovi poduzeća rastu – rizici recesije se povećavaju

Pozitivni efekti monetarne restriktivnosti: blago prigušivanje inflatornih očekivanja i prestanak slabljenja eura – ali potrošači plaćaju cijenu svih rastućih troškova u lancu proizvodnje, prodaje i energetske tranzicije

U prosincu 2022. su cijene hrane u EU bile za 17.82 posto veće nego u istom mjesecu prethodne godine. Rast cijena hrane najizraženiji je u novim članicama EU.

Na panel raspravi sudjelovat će Krešimir Bubalo, predsjednik Uprave Pevex, Danijel Banek, Izvršni direktor Centralne nabave, Atlantic Grupa, Sanja Burić, Predsjednica Uprave ENNA Fruit, Josip Zaher, HGK predsjednik Komore Zagreb i Zvjezdana Blažić, konzultantica za poljoprivredno prehrambenu industriju.

Panel diskusija

Nakon uvodnog obraćanja uslijedila je panel diskusija u kojoj su sudjelovali Krešimir Bubalo, predsjednik Uprave Pevex, Danijel Banek, Izvršni direktor Centralne nabave, Atlantic Grupa, Sanja Burić, Predsjednica Uprave ENNA Fruit, Josip Zaher, HGK predsjednik Komore Zagreb te Zvjezdana Blažić, konzultantica za poljoprivredno prehrambenu industriju.

Zvjezdani Blažić postavljeno je pitanje o cijenama hrane: “Tržište se izgleda počelo smirivati..Možemo li uskoro očekivati jeftiniju hranu?”, glasilo je.

“Ono što je vidljivo na globalnom nivou je da dolazi do smirivanja cijena. Mi u zadnjim tjednima možemo vidjeti da je došlo do pada u odnosu na kraj prosinca. Mi smo u prosincu još uvijek imali rast cijena od 19,7 posto. Imali smo rast cijena kruha i svih pekarskih proizvoda nešto iznad 26 posto. U glavnim kategorijama imali smo najveći rast. I dalje mislim da će to biti veliki problem, jer ne vidimo da dolazi do pada cijena mliječnih proizvoda. Veliki rizici dolaze iz Ukrajine. Znamo da je 10 posto pšenice dolazilo upravo iz Ukrajine. Bilo koja vremenska ili druga nepogoda utjecati će na poremećaje. Ovog časa vidimo da su cijene u stagnaciji, ali rizici su veliki i neizvjesno je predviđati da će se nešto smanjiti”, rekla je.

Danijel Banek objasnio je koji je glavni uzrok poskupljenja hrane.

“Jedino što je izvjesno je neizvjesnost. Moramo biti svjesni da su svi navedeni trendovi globalni, a malo toga se pretočilo na lokalnim tršištima. Ako pogledate statistiku povećanja cijena, vidjet ćete da se na žalost niti polovica inputa nije izjednačila s rastom cijena. To znači da nije kraj rastu cijena hrane. Činjenica je da se situacija na tržištima stabilizirala i preokrenuo se trend. Samo je pitanje kada i u kojoj mjeri će se to preslikati na maloprodajne cijene.

Enna Fruit je najveći dobavljač svježeg voća i povrća. Sanja Burić objasnila je zašto iz statistike možemo vidjeti da je i taj sektor hrane poprilično poskupio u odnosu na godinu ranije.

“Mi smo i organizator proizvodnje. Surađujemo s tisuću kooperanata. Imamo voćnjak u Kloštar Ivaniću, što je ujedno i najveći voćnjak u Hrvatskoj. Možemo iz vlastitog iskustva reći da su veliki pritisci povećanja cijena inputa u proizvodnji. Plavi dizel plaćali smo oko 5 kuna po litri, a danas smo na nešto ispod 9 kuna. Cijena rada otišla je gore, a u takvim industrijama cijena je otišla na 6 eura po satu za radnika u voćnjaku. Naravno da rad treba cijeniti, ali kada pogledate rast inputa, nije realno da cijene ostanu kao u proteklim godinama. Definitivno se nije sav taj trošak povećanja inputa prelio na krajnjeg potrošača. Svi smo se u lancu nečeg odrekli”, rekla je.

Danijel Banek objasnio je kako je kriza u Ukrjaini utjecala na stanje na tržištima..

“Puno je varijabli koje su se mijenjale prošle godine. Kada je počela situacija u Ukrajini burze su podivljale. Indeksi su bili ogromni. U tom segmentu morate gledati sve logističke pravce. Radi se o tome da pritisak cijena ne jenjava. Kao trgovac želite biti konkurentni. Mi kao kompanija radili smo više, a neto rezultat bit će nam lošiji nego prethodnih godina”, rekao je.

Josip Zaher komentirao je tvrdnje da su samo trgovci krivi za poskupljenja.

“Ovu konferenciju nazvao bih konferencijom razotkrivanja. Zahvaljujem se vama kao organizatoru što ste pokrenuli ovo pitanje. Cijeli život radio sam u trgovini i prošao sam to u životu. Danas ne pričamo o pandemiji, ali svjedoci smo početka krize zbog pokidanih trgovinskih lanaca, inflatornih pritisaka i dolaska situacije u kojoj imamo povećanje cijena u hrani veće od 20 posto. Zbog energetike, bazne proizvodnje i svega otalog u lancu je takva situacija. Svi ovi napadi na trogvinu pokazali su se neopravdanima”, rekao je.

Krešimir Bubalo rekao je se često priča o pokidanim lancima, ali oni kao kompanija nisu iskusili te probleme.

“Svi mi se bavimo predviđanjima i određene ugovore potpisujemo ili ne potpisujemo. Neke robe morali smo naručiti ranije nego što je bilo očekivano. Kao što mi, trgovci, predviđamo situaciju, tako i države moraju predviđati i prilagođavati svoje politike. Mi smo na vrijeme predvidjeli krizu. Još jedna stvar. Često smo vidjeli da se nameću teme o tome kako država pomaže gospodarstvenicima. Mi smo samo rekli ‘nemojte nas zatvarati, dajte nam da radimo. Nemojte nas spašavati’. Mi smo u dva tjedna promijenili rute i našli nove alternative kada se dogodio rat u Ukrajini. no, na neke varijable ne možte utjecati”, rekao je.

U drugom setu pitanja Sanja Burić je objasnila koliko je u ovoj krizi s cijenama hrane bitna samodostatnost.

“Štos te više ovisni o uvozu, pod utjecajem ste svakojakih rizika. Mi smo prošle godine stavili na tržište 110 tisuća tona robe. Mi imamo veliki potencijal za povećati hrvadtsku proizvodnju, ali trebalo bi uzeti alat u ruke i svaki od nas u svojem dvorištu napraviti što može”, rekla je.

Zvjezdana Blažić objasnila je kako je naša proizvodnja hrane prerascjepkana.

“Mi imamo ogroman problem u poljoprivredi. Što se tiče same proizvodnje, mi imamo gospodarstva među kojima su većina manja od 3 hektara, što je zaista nedovoljno. Veći problem je to što nam je produktivnost vrlo niska. Kada govorimo o produktivnosti o zemljama iz kojih uvozimo, oni imaju po pet puta veću produktivnost. Ono što još više brine je da su ulaganja u poljoprivredi jako niska”, rekla je.

Zaher je rekao kako smatra da će cijene ipak početi padati.

“Mi već sada imamo amplitudu potrošnje prema nižim cijenama. Spomenut ću da je jedan globalni proizvođač pića nestao s polica. S domaćim proizvođačima je lakše doći do dogovora. Vjerojatno će doći do usporavanja inflaicije. Doći će do pada cijena plina i električne energije. Dugoročnost je nepredvidljiva i tvrdim da trgovina neće dizati marže i to se već sada vidi. Dobro je da smo to razotkrili”, rekao je.

“Džaba nam sva smanjenja ako nemamo kome prodavati robu. Osnovna bit svega je što će se događati s inflacijom, a samim time i hoćemo li imati kome prodavati robu”, rekao je Banek.

“Govorili smo o svim faktorima koji utječu na veliku neizvjesnost. Što se tiče uvoza hrane, jedan od razloga je nekonkurentnost. Ulaganja su također niska, a prehrambena industrija nema pristup sredstvima koje europske tvrtke imaju”, rekla je Blažić.

“Košarica se promijenila količinski i strukturno. Gospodin Bubalo je rekao da ljudi gladju što kupuju. manje je impulzivne kupnje i primjetili smo da je puno veća potražnja za baznim proizvodima poput krumpira i mrkve, a smanjila se potražnja za egzotičnim voćem. Ljudima je bitno da jedu zdravo, ali omjer cijene i kvalitete je u izuzetnom fokusu. Velike količine robe prodaju se na akcijama. Prate se katalozi i jako dobro se pazi kako se troši novac na hranu”, rekla je Burić.

“Bitna je kupovna moć građana i bitno je da ne odlaze. Neće odlaziti ako su zadovoljni primanjima i standardom života. Neoporezivi dio plaće mora rasti, ali onda dolazi Vlada s općinama i gradovima. Morat ćemo gledati dalekosežnije. Ako želimo da ljudi ostanu, plaće moraju biit veće. Mijenjaju se sastavi artikala, pakiranja se samnjuju i odnos proizvođača i trgovaca bit će sve žešći. Taj odnos ide od potrošača sve do njive. Svi ćemo morati racionalizirati troškove i biti efikasniji i konkuretniji, ali priča mora krenuti od glave, a ne od repa”, rekao je Bubalo.

Detalje o konferenciji možete pronaći na linku https://motus-media.hr/iii-konferencija/, a pratiti je možete na poveznici u nastavku.