fbpx
Foto: Slaven Branislav Babic/PIXSELL

HOĆE LI SE DOBAR RAST NASTAVITI I U ČETVRTOM KVARTALU? HNB otkriva što je najveća prijetnja hrvatskom gospodarstvu

Autor: Dnevno.hr

Hrvatski BDP je u trećem kvartalu narastao nevjerojatnih 15,8 posto, više nego što je očekivala većina analitičara. U četvrtom kvartalu svjedoci smo pogoršane epidemiološke situacije i najave mogućih novih restrikcija.

Mogu li pojačani strah i neizvjesnost potkraj godine opet zakočiti rast, a ovo zadnje tromjesečje narušiti oporavak, iz Novog lista su pitali HNB, tražeći njihovu prognozu, prije svega o osobnoj potrošnji u zadnjem ovogodišnjem kvartalu.

Problem je blagdanska potrošnja. Pitanje je što će biti s njom s obzirom na inflaciju i probleme u nabavnim lancima.

Neki trgovci su već označili kako zbog poteškoća u nabavi neće imati dio asortimana predstavljen u svojim katalozima.

Iz HNB-a kažu da prema listopadskoj projekciji u četvrtom tromjesečju očekuju osobnu potrošnju otprilike na sličnoj razini kao u istom razdoblju pretpandemijske 2019. Projekcije za posljednji kvartal su poslali prije objave Državnog zavoda za statistiku u petak, no i prije nje su već naveli da raspoloživi podaci o iznosima fiskaliziranih računa i prometu od trgovine na malo, kao i rast zaposlenosti, upućuju na visoku razinu potrošnje kućanstava tijekom trećeg tromjesečja.

Nastavak povoljnih kretanja

Napominju kako dostupni podaci za četvrto tromjesečje u ovom trenutku upućuju na nastavak razmjerno povoljnih kretanja, te kada se gleda po djelatnostima, rast u odnosu na 2020. i 2019. ostvaren je i u djelatnosti trgovine i u ugostiteljstvu, pri čemu je rast u djelatnostima trgovine nešto izraženiji negoli rast u ugostiteljstvu.

U HNB-u kažu da kada je riječ o utjecaju zastoja u globalnim lancima dobave, situacija zasad ne upućuje da bi s njima povezani sporadični manjkovi ponude pojedinih, u prvom redu trajnih potrošačkih dobara, mogli imati izraženiji negativan utjecaj na domaću osobnu potrošnju što se dijelom može pripisati i njezinoj strukturi, u kojoj takva dobra imaju manji udio nego u starim članicama EU-a.

Zaključuju kako postoji pozitivan rizik vezan uz trošenje dijela akumulirane tzv. prisilne štednje (zbog nemogućnosti trošenja u ranijim razdobljima), što bi moglo dovesti do bržeg rasta osobne potrošnje u slučaju manje restriktivnih mjera i povoljnije epidemiološke situacije.




Upozoravaju kako je daljnji tijek pandemije glavni izvor rizika i za globalno i za hrvatsko gospodarstvo.

Kad je riječ o domaćem gospodarstvu, rizici povezani s pandemijom prisutni su s obzirom na relativno nisku cijepljenost i snažan rast broja novozaraženih osoba napominjući kako je stupanj restriktivnosti mjera u Hrvatskoj tijekom 2021. u pravilu bio zamjetno niži nego u ostatku Europske unije pa bi i eventualno postrožavanje mjera u Hrvatskoj moglo relativno manje negativno utjecati na gospodarsku aktivnost.

Autor:Dnevno.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.