Hoće li pojeftiniti ulje, mlijeko i meso: Stižu dobre vijesti, ovo davno nismo vidjeli

Prema izvješću agencije UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO), cijene hrane ostale su stabilne u rujnu zahvaljujući pojeftinjenju biljnih ulja, mlijeka i mliječnih proizvoda te mesa, što je neutraliziralo poskupljenje šećera i kukuruza.

FAO-ov indeks cijena osnovnih prehrambenih proizvoda zadržao se u rujnu na prosječnih 121,5 bodova, gotovo nepromijenjen u odnosu na kolovoz. Unatoč tomu, cijene hrane pale su za 10,7 posto u usporedbi s rujnom prethodne godine i za 24 posto u odnosu na rekordnu razinu iz ožujka 2022. godine, kada je počela ruska invazija na Ukrajinu.

Rasle cijene žitarica

Cijene žitarica u rujnu porasle su za 1,0 posto u odnosu na kolovoz, što odražava 7-postotno poskupljenje kukuruza zbog snažne potražnje iz Brazila, manje ponude u Argentini i viših cijena prijevoza u SAD-u. Pšenica je pojeftinila za 1,6 posto zahvaljujući obilnoj ponudi i povoljnim izgledima za rusku proizvodnju.

Cijene biljnih ulja pale su za 3,9 posto, a cijene mliječnih proizvoda za 2,3 posto pod pritiskom slabe globalne potražnje i velikih zaliha u vodećim proizvodnim regijama. Cijene mesa smanjile su se za 1,0 posto.

Što se tiče šećera, cijene su porasle gotovo 10 posto, dosegnuvši najvišu razinu u gotovo 23 godine, pri čemu je FAO ukazao na prognoze o tješnjoj opskrbi u nadolazećoj sezoni zbog vremenskog fenomena El Niña.

Smanjenja procjena potrošnje žitarica

Unatoč tim promjenama, FAO je potvrdio procjenu ovogodišnje proizvodnje žitarica, predviđajući da će dosegnuti 2,819 milijardi tona, što je povećanje za 0,9 posto u odnosu na prošlu godinu. Izvoz pšenice iz Rusije i Ukrajine trebao bi biti bolji nego što se očekivalo, dok bi proizvodnja u Kanadi, Argentini i Kazahstanu trebala biti niža zbog suše.

Uz to, FAO je smanjio procjenu potrošnje žitarica u sezoni 2023/2024., predviđajući blago smanjenje na 2,8 milijardi tona. Zalihe bi na kraju aktualne sezone, u srpnju iduće godine, trebale doseći rekordnih 884 milijuna tona, što je za tri posto više nego na početku sezone.

Obujam svjetske trgovine žitaricama trebao bi se smanjiti za 1,7 posto u sezoni 2023/2024., na oko 466 milijuna tona, slijedeći gotovo jednak pad izvoza pšenice, budući da će smanjeni izvoz iz Australije i Kanade nadmašiti veći ruski izvoz.

Skuplje i lošije kvalitete

Dok su cijene hrane na globalnom tržištu u opadanju, stanovnici Hrvatske suočavaju se s neprestanim rastom troškova prehrane.

Još je veći problem što su cijene istih proizvoda u Hrvatskoj često skuplje i lošije kvalitete nego ti isti brendovi u zemljama zapadne Europe.

O tom problemu danas su govorili zastupnica u Europskom parlamentu, Biljana Borzan, i ekonomist, Tomislav Ivančić, za vrijeme predstavljanja peticije gospodina Ivančića na konferenciji za medije u Kući Europe. U peticiji se naglašava da rast cijena hrane posebno pogađa istočne zemlje Europske unije, gdje su plaće znatno niže nego na zapadu.

Ova inicijativa zahtijeva da Europska komisija provjeri razloge ovog rasta, što stavlja građane istočne Europe u veći rizik od siromaštva.

“Moja peticija Europskom parlamentu bila je zahtjev za analizom zašto postoje tako ogromne razlike u cijenama hrane kako bi se osiguralo da sve države članice – uključujući i našu – osiguraju da cijene hrane prate minimalne plaće i minimalni životni standard. Kao što vidimo, hrana za mnoge u ovoj zemlji postaje luksuz. Moramo smanjiti rizik od siromaštva, te utjecaj inflacije cijena hrane na naš turistički sektor jer isti agregatni troškovi ne postoje u drugim zemljama unutar Unije”, izjavio je Ivančić.

Hrvati trećinu budžeta troše na hranu

Peticiju su podržale sve političke grupe u Odboru za peticije Europskog parlamenta, što znači da Komisija na ovaj zahtjev mora odgovoriti na nju do prosinca.

“Potpuno je opravdano da se građani pitaju zašto su cijene hrane u Hrvatskoj više nego u Njemačkoj. Zašto su proizvodi jeftiniji u zemljama poput Luksemburga, gdje standard života gotovo pet puta premašuje naš. Više cijene predstavljaju veći problem za građane s nižim plaćama. Gotovo trećina kućnog budžeta prosječnog Hrvata troši se na hranu, pa nam je ovo pitanje izrazito važno”, istaknula je Biljana Borzan koja je u razgovorima s Komisijom odbacila argumente o lojalnosti brendovima i navodima da su potrošači lijeni u traženju akcija.

Hrvatske obitelji nikad nisu jele više smrznutog povrća: Evo koji je razlog iza toga

“Ljudi se prilagođavaju kako znaju i umiju. Skoro 80 posto građana promijenilo je svoje prehrambene navike, posjećuju socijalne samoposluge, a više od polovine građana bira jeftinije brendove ili alternativne proizvode. Od početka rasta cijena hrane, čak trećina naših građana kupuje manje hrane. U cijeloj EU, 40 posto ljudi kupuje manje mesa i ribe”, zaključila je Borzan.