Foto: Zeljko Hajdinjak / CROPIX

HOĆE LI I HRVATSKA PŠENICA ZAVRŠITI U MORU? ‘I nama je bilo tako za vrijeme Domovinskog rata, ali zbog Ukrajine smo izgubili naše najveće tržište’

Autor: Ivana Jurišić

Sve je više europskih zemalja koje su odlučile privremeno obustaviti uvoz žitarica i drugih proizvoda iz Ukrajine. Nakon što su to tijekom vikenda napravile Poljska i Mađarska, iznervirana niskim cijenama u vlastitoj zemlji, u ponedjeljak im se pridružila i Slovačka.

U isto vrijeme, dok brojni europski poljoprivrednici sve glasnije iskazuju svoje nezadovoljstvo zbog uvoza jeftine ukrajinske pšenica, Europska komisija je objavila kako su te jednostrane trgovinske mjere koje su poduzele neke zemlje članice jednostavno neprihvatljive.

Što se tiče Hrvatske, podpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Mato Brlošić kaže kako hrvatski ratari suosjećaju s ukrajinskim poljoprivrednicima, ali kako je vrijeme i da se zaštiti hrvatska pšenica čija cijena nije nikad bila niža.

Ne traže zabranu uvoza

“Ministrici Vučković smo potvrdili da ne tražimo nikakvu zabranu uvoza. Hrvatski poljoprivrednici su i sami bili u takvoj situaciji za vrijeme Domovinskog rata tako da nam je jasno kroz što prolaze Ukrajinci, ali to ne znači da nam nije potrebna hitna pomoć”, kaže Brlošić i dodaje kako od Europske komisije traže da ratarima nadoknadi postojeće troškove.

“Europska komisija je u lipnju prošle godine dozvolila provoz ukrajinske robe za druga tržišta. Nažalost, tu nije bio samo provoz već je dio robe i ostao u Hrvatskoj. Riječ je o pšenici čija je proizvodnja znatno jeftinija nego u Hrvatskoj.

Ako Europa želi pomoći Ukrajini da se dio njezinih žitarica doveze i plasira, onda mi tražimo da se izračuna koliko je kod nas skuplja proizvodnja zbog brojnih mjera koje nam je nametnula EK, kako bi nam se ta svota na neki način nadoknadila. Treba samo pogledati novo programskom razdoblju 2023. – 2027 i vidjeti koliko smo ograničeni u primjeni sredstava za zaštitu, zbog čega naši ratari imaju puno više troškove”, kaže Brlošić.

Cijena pšenice ne prestaje padati

Ministrica Marija Vučković je na jučer održanoj konferenciji za novinare u povodu toga najavila da će na Vijeću ministara poljoprivrede i ribarstva idućeg tjedna nastojati detaljno obrazložiti situaciju i ukazati do kakvih bi poremećaja moglo doći na tržištu, ne samo u Hrvatskoj, već i u cijeloj EU.




Brlošić upozorava kako su hrvatski ratari sada u teškim problemima jer je cijena otkupa pšenice u Hrvatskoj iz tjedna u tjedan sve niža.

“Prije dva mjeseca je bila 220 eura za tonu, sada je 180 eura. Pitanje je koliko će još pasti”, kaže potpredsjednik i napominje kako je to najniža cijena u EU.

“Na londonskim i pariškim burzama cijena je i 100 eura više nego kod nas. Kako se može dogoditi da je cijena pšenice u Hrvatskoj najniža”, pita se Brlošić i dodaje kako su uz ove cijene ratari u minusu i ne mogu pokriti troškove proizvodnje.




“Istina je da je cijena mineralnog gnojiva nešto niža otkako je pala cijena plina, ali je cijena sjemena i zaštita otišla gore”, kaže.

‘Hoćemo li ostati više ili manje dužni’

Veliki je problem i izvoz naše pšenice koja je, kako kaže, do ove godine išla u Italiju, ali sada nam je to tržište zatvoreno.

“Umjesto naše, na talijansko tržište dolazi sada jeftinija ukrajinska pšenica. Postavlja se pitanje gdje ćemo mi plasirati našu pšenicu koje proizvodimo dva-tri puta više nego što su naše potrebe”, upozorava Brlošić i dodaje kako je veliki problem i jeftino ukrajinsko brašno koje je preplavilo hrvatsko tržište.

“Ne možemo ni našim pekarima prodati hrvatsko brašno, jer u oni u velikim količinama kupuju jeftino brašno iz Ukrajine. U isto vrijeme ne snižavaju cijenu pekarskih proizvoda”, ističe Brlošić.

Kaže kako su njihovi stari nekoć pričali kako su Amerikanci bacali pšenicu u more, kako bi joj zaštitili cijenu. Na pitanje što će biti s hrvatskim ratarima ako cijena pšenice nastavi padati, Brlošić kaže kako se nada da se kod nas neće dogoditi ništa tako dramatično.

“U ovom trenutku pitanje je hoćemo li ostati više ili manje dužni. Poljoprivrednici će ili prodati sada pa biti u dugovima ili pričekati jesen u nadi da će na jesen cijena rasti pa biti sreće da pokrije troškove. To su dvije opcije. Na vrijeme smo upozorili Ministarstvo poljoprivrede i sada nam samo ostaje čekati odgovor iz Bruxellesa”, zaključuje Brlošić.

 

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.