GUBITAK 400.000 LJUDI NIJE SAMO DEMOGRAFSKA KATASTROFA! Loše Vladine politike svi ćemo osjetiti i na svojim novčanicima

Poput američkog Fed-a i Europska središnja banka (ESB) je rekla kako će od ožujka prestati kupovati državne obveznice. Ipak, još uvijek se nisu odlučili na podizanje kamata, piše Deutsche Welle.

Unutar ESB-a različita su mišljenja koliko je inflacija opasna. Iz središnje banke smo dosada mogli čuti kako je riječ o privremenom fenomenu uzrokovanom rastom cijena energenata, ali je članica predsjedništva ESB-a Isabel Schnabel  prije nekoliko dana ukazala na rizik dugotrajnijeg strukturnog trajanja inflacije zbog cijena borbe protiv klimatskih promjena i rasta cijena energenata.

Tri glavna čimbenika koja će utjecati na strukturnu inflaciju i dalje ostaju dekarbonizacija, deglobalizacija i demografija.

Carsten Brzeski iz njemačke ING banke smatra da će ovi čimbenici i dalje cijene tjerati prema gore.

Nakon pandemijske krize kompanije pokušavaju proizvodnju što više približiti svojim tržištima nadajući se da će tako izbjeći probleme s lancima opskrbe.

Cijene u visini tjera i nedostatak radne snage, a Brzeski smatra da bi taj čimbenik dugotrajno mogao utjecati na razvoj cijena, napominjući da je inflacija posljednjih godina bila preniska što je bila posljedica globalizacije, podjela rada i digitalizacije.

To je ozbiljan problem za Hrvatsku koja je u posljednjih 10 godina izgubila skoro 400.000 stanovnika, i to uglavnom radne snage u najboljim godinama.