GRAĐANI BIJESNI: Zašto je ulje kod nas poskupjelo, kad mu svugdje pada cijena? EKONOMSKI ANALITIČAR UPOZORAVA: Na jesen neće poskupjeti samo ulje, već i druga hrana

Iako svakog dana pišemo o višim cijenama hrane u trgovinama, agencija Ujedinjenih naroda za hranu FAO izvještava da su cijene hrane zapravo pale u srpnju na međunarodnim tržištima, drugi mjesec zaredom, odražavajući pojeftinjenje žitarica, biljnih ulja i mlijeka i mliječnih proizvoda, izvijestila je agencija Ujedinjenih naroda za hranu FAO.

Tako su najviše u prošlom mjesecu pojeftinile žitarice, za tri posto u usporedbi s lipnjem, odražavajući 6-postotni pad cijena kukuruza pod utjecajem poboljšanih izgleda uroda u Argentini i SAD-u i otkazanih kineskih narudžbi. Pale su i cijene riže, na najnižu razinu u dvije godine, zahvaljujući poboljšanoj opskrbi i valutnim tečajevima, koji su se nadovezali na slabu potražnju, tumači FAO.

Mlijeko i mliječni proizvodi pojeftinili su u srpnju 2,8 posto, a biljna ulja 1,4 posto, uz pad vrijednosti indeksa koji mjeri kretanje njihovih cijena na najnižu razinu u pet mjeseci.

Visoke otkupne cijene žitarica

Kako to da cijene hrane na svjetskom tržištu padaju, a potrošači ne osjećaju to smanjenje cijena u svojim novčanicima, pitali smo ekonomskog analitičara Damira Novotnyja koji nam je objasnio da se događaji na svjetskoj razini ne održavaju odmah na nas, a ponekad se ne održavaju uopće na tržište.

“Hrvatsko tržište hrane, kao i tržište nafte i energenata ne reagira odmah na promjene u svjetskim cijenama već sa određenim pomakom, tako da ne možemo očekivati brze promjene”, ističe Novotny.

Ipak, upozorava kako hrvatske potrošače na jesen očekuje rast cijena prehrambenih proizvoda jer su otkupne cijene žitarica i uljarica bile iznimno visoke.

“Dogodilo se to da je Kina u jednom trenutku kupovala sve žitarice i uljarice koje je mogla pronaći na europskom tržištu, što je udvostručilo cijenu tih proizvoda. Naime, Kina ne proizvodi dovoljno hrane za svoje tržište te ju mora uvoziti, a cijene su osobiti skočile na tržištima koje su blizu velikih izvoznih luka kao što je Genova”, govori Novotny.

Police pune jeftinog mesa

Ipak ističe kako su sve relevantne svjetske financijske organizacije upozorile da se vjerojatno radi o jednokratnom učinku i da će cijena pasti kad se smanji potražnja.

“Slično smo vidjeli i s cijenom nafte koja je u jednom kratkom roku narasla, ali sad već vidimo smirivanje.”

Novotny se osvrnuo i na izjave Mate Brlošića, dopredsjednika Hrvatske poljoprivredne komore koji je izjavio da su poskupljenja pretjerana u odnosu na njihove cijene kao primarni proizvod i da je očito da trgovački lanci iskorištavaju priliku da bi ostvarili ekstra zaradu:

“Naši su poljoprivrednici desetljećima skloni prikazivanju stanja na tržištu drugačijim nego što stvarno je. Bilo bi lijepo kad bi u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori priznali da su se ratarima prinosi po hektaru, a s time i prihodi u zadnjih 20 godina udvostručili, a takve prinose kakve su ove godine ostvarili hrvatski ratari nismo davno vidjeli i zbog toga ne vjerujem u katastrofične izjave gospodina Brlošića”, ističe Novotny,

“Brlošić nije u pravu kad kaže da su trgovci na sebe preuzeli većinu profita jer su potrošači ti koji odlučuju hoće li kupiti 5-6 puta zamrznuto meso loše kvalitete ili će kupiti domaće meso koje je skuplje i kvalitetnije. Trgovački lanci nude jeftinije meso jer imaju kupce za to, ali kupci su ti koji odlučuju što će kupiti, a police su još uvijek pune jeftinog pilećeg i svinjskog mesa”.