Foto: Vlado Kos / Cropix

GOTOVO JE, NEMA VIŠE ODGODE! U srpnju počinje rasprodaja našeg najvećeg blaga: Političari su za vrijeme pregovora s EU-om bili spremni potpisati sve, sad stiže naplata

Autor: Darko Petričić / 7dnevno

Gotovo je! Moratorij se više neće produljivati i od kraja lipnja ove godine Republika Hrvatska ostaje bez svojeg poljoprivrednog zemljišta koje će strani državljani, tvrtke i korporacije moći kupovati bez ikakvog ograničenja. Tom zemljom, čiji će vlasnici biti stranci, raspolagat će onako kako im se prohtije! To je rezultat državnog ograničenja na raspolaganje poljoprivrednim zemljištem koje istječe krajem lipnja ove godine i samo je još jedan prilog tvrdnji kako je jedini zadatak i cilj hrvatskih vlada, od 1990. do danas, rasprodati sve što vrijedi u Hrvatskoj. To je jedina ekonomska strategija koja je uvijek aktualna, bez obzira na to tko sastavlja hrvatske vlade.

Hrvatska ove godine ostaje bez svojeg poljoprivrednog zemljišta u najosjetljivijem razdoblju, na početku globalne tranzicije, pri čemu je teško predvidjeti budući razvoj događaja na lokalnoj i svjetskoj razini. Na nedavnoj konferenciji s temom “Cijena hrane pod udarom inflacije“, u organizaciji Motus Media grupe, izlagači su se složili da, bez obzira na neke trendove pojeftinjenja pojedinih prehrambenih proizvoda, u budućnosti se, generalno, može očekivati porast cijena hrane. Najveći doprinos inflaciji i rastu troškova života i dalje ima dinamika rasta cijena hrane u potrošačkoj košarici, naglasila je tom prilikom profesorica ekonomije, dr. sc. Marijana Ivanov.

U svojem izlaganju Ivanov je cijenu hrane stavila u kontekst cijene energenata i sirovina na globalnom tržištu, koje su dosegle svoj vrhunac, ali zbog niza razloga na pojedinim lokalnim tržištima cijene hrane su i dalje pod rizikom rasta. Ostali razlozi koji ne dopuštaju stabilizaciju cijena hrane i prehrambenih proizvoda su visoke cijene energenata i gnojiva, energetska tranzicija, klimatski rizici, geopolitički rizici, slabosti pojedinih valuta, fizička ograničenja i državni protekcionizam. Isto tako, iznesen je podatak da su u prosincu 2022. cijene hrane u EU-u bile 17,82 posto više nego u prosincu 2021., a hrana je najviše poskupjela u novim članicama EU-a.

Poskupljenje hrane

Razlozi poskupljenja su niža produktivnost nacionalne prehrambene industrije, ovisnost gospodarstva o uvozu, rastući troškovi energenata, gnojiva, ograničenja radne snage, pritisak na rast plaća, deprecijacija valute i visoki porez na dodanu vrijednost.

U takvim turbulentnim okolnostima u pogledu cijena hrane, Hrvatska je prisiljena omogućiti kupnju poljoprivrednog zemljišta zainteresiranim stranim kupcima. Dosad to nje bilo moguće, međutim, nakon 30. lipnja sve će biti drugačije. Zbog ovih činjenica, koje s pravom zabrinjavaju hrvatsku javnost, upitali smo Ministarstvo poljoprivrede postoji li mogućnost produljivanja ili proglašavanja trajnog moratorija na prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima. Na to pitanje Ministarstvo poljoprivrede odgovara da je ugovorom o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji iz 2013. godine utvrđeno sedmogodišnje prijelazno razdoblje, do 2020., uz mogućnost produljenja od tri godine, tijekom kojeg Hrvatska u svojem nacionalnom zakonodavstvu može zadržati postojeća ograničenja za stjecanje vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem. Hrvatska je zatražila produljenje prijelaznog razdoblja za tri godine, što je odobrila Europska komisija. Moratorij istječe 1. srpnja 2023. i ne može se produljiti.

Glavni hrvatski argument uvođenja prijelaznog razdoblja bila je potreba za “zaštitom socioekonomskih uvjeta za poljoprivredne djelatnosti nakon uvođenja jedinstvenog tržišta i prelaska na zajedničku poljoprivrednu politiku u Hrvatskoj”. Prijelazno razdoblje uvedeno je kao sigurnosna mjera u pogledu mogućeg utjecaja liberalizacije stjecanja poljoprivrednog zemljišta u poljoprivrednom sektoru. Isto tako, prijelazno razdoblje uvedeno je i radi olakšavanja postupka povrata i privatizacije poljoprivrednog zemljišta, poboljšavanja zemljišnih knjiga i katastra te uređivanja vlasničkih prava, kao i razminiranja poljoprivrednog zemljišta. Prijelaznim razdobljem planirao se spriječiti rast cijena poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj do kojeg bi moglo doći zbog veće kupovne moći kupaca iz razvijenijih članica, a nezanemariva je i činjenica da su dosadašnje cijene poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj među najnižima u EU-u.

Konkretan odgovor

Prema podacima Državnog statističkog zavoda, prosječna cijena jednog hektara oranice 2013., kada je Hrvatska pristupila EU-u, iznosila je 21.573 kunadok se u 2020. prodavala za 25.930 kuna. Istodobno, cijena hektara livade narasla je na 17.289 kuna s 11.264, dok je cijena pašnjaka s 13.006 kuna po hektaru u 2013. porasla na 15.651 kunu po hektaru u 2020. Odnosno, četvorni metar oranice 2013. iznosio je svega 2,1 kunu, a 2020. porastao je na 2,5 kuna. Pašnjak je stajao 1,5 kuna. To je očito prošlo vrijeme. Vrijedi podsjetiti da su za vrijeme pregovora o pristupanju Hrvatske EU-u hrvatski predstavnici bili spremni potpisati bilo kakav papir i dokument koji bi briselski činovnici stavili pred njih, bez obzira na ono što je u njemu pisalo. Potpisali bi i da se hrvatskim građanima oduzme po jedan bubreg, samo da Hrvatska uđe u EU. U takvom kontekstu sklopljen je sporazum o poljoprivredi bez obzira na nacionalne interese. Na pitanje je li sada pametno omogućiti prodaju poljoprivrednog zemljišta s obzirom na nestabilno svjetsko tržište i rast cijena poljoprivrednih proizvoda, Ministarstvo poljoprivrede ne daje konkretan odgovor, već se poziva na odredbe zakona o državnom i poljoprivrednom zemljištu uz naglasak da nakon 1. srpnja 2023. strane pravne i fizičke osobe mogu biti nositelji prava vlasništva i mogu sudjelovati u javnim natječajima za zakup i prodaju te dobiti u zakup ili kupiti državno poljoprivredno zemljište pod uvjetima propisanim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu. Tako se u odnosu na raspolaganje privatnim poljoprivrednim zemljištem primjenjuje Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima jednako na domaće i strane fizičke i pravne osobe.




Drugim riječima, stranci će od prvog srpnja moći bez ikakvih ograničenja kupovati poljoprivredno zemljište od privatnih vlasnika ili od države, s time da će, vjerojatno, država zadržati pravo prvokupa. Pa tako poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj nitko neće moći prodati ako ga najprije ne ponudi državi, odnosno Ministarstvu poljoprivrede po tržišnoj cijeni.

Nema ograničenja

Inače, država je trenutno vlasnica 808.009 hektara poljoprivrednog zemljišta, a svaki treći hektar tog zemljišta dan je u koncesiju, zakup ili na privremeno raspolaganje, a najveći strani zakupnik, odnosno koncesionar državnog poljoprivrednog zemljišta je Fortenova grupa koja je automatizmom – nagodbom vjerovnika, zamijenila nekadašnji Agrokor. Međutim, iz Ministarstva poljoprivrede naglašavaju da je poljoprivredno zemljište u vlasništvu države koje koriste tvrtke u sastavu Fortenova grupacije i dalje u vlasništvu Republike Hrvatske, a koristi se na temelju ugovora koji su sklopljeni u skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (koncesija, dugogodišnji zakup, zakup i privremeno korištenje). Prema evidenciji Ministarstva poljoprivrede, tvrtke bivšeg koncerna Agrokor koriste 33.042,55 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, i to u koncesiji 15.221,37 hektara, u dugogodišnjem zakupu 12.391,61 hektara i u privremenom korištenju 5429,57 hektara. Na kraju, upitali smo Ministarstvo poljoprivrede je li prodaja zemlje strancima ugrožavanje hrvatskih nacionalnih interesa.

Iz odgovora bi se moglo zaključiti da Ministarstvo poljoprivrede ne misli tako jer su u odnosu na prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske u Zakonu o poljoprivrednom zemljištu propisani uvjeti i ograničenja pod kojima se poljoprivredno zemljište u vlasništvu države može prodati: poljoprivredno zemljište u vlasništvu države mora biti obuhvaćeno Programom raspolaganja koji donose jedinice lokalne samouprave za svoje područje, a za prodaju može biti predviđeno maksimalno 25 posto površine od ukupne površine državnog poljoprivrednog zemljišta u toj jedinici lokalne samouprave. Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države prodaje se na temelju javnog natječaja. Predmet prodaje mogu biti katastarske čestice poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države površine do 10 ha za kontinentalno područje, odnosno do 1 ha za priobalje. Jedan kupac može kupiti maksimalno do 50 ha poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države na području Republike Hrvatske. U odnosu na kriterije prava prvenstva za prodaju prednost imaju: dosadašnji posjednik, zatim vlasnik poljoprivrednog zemljišta koje graniči sa zemljištem koje je predmet prodaje te ponuditelj koji je ponudio najvišu kupoprodajnu cijenu. Kupoprodajna cijena u javnom natječaju za prodaju utvrđuje se na temelju podataka te nekretnine, a najviša cijena nije ograničena – ako je ponuđena ista cijena, provodi se nadmetanje. Republika Hrvatska ima pravo prvokupa poljoprivrednog zemljišta po tržišnoj cijeni ako je riječ o površinama većim do 10 ha za kontinentalno područje ili 1 ha za priobalno područje.




Neizbježne posljedice

Bez obzira na državna ograničenja i osiguranja u pogledu kupnje poljoprivrednog zemljišta, liberalizacija i otvorenost stranom tržištu već su rezultirali porastom cijena poljoprivrednog zemljišta koje se sigurno više neće moći kupiti po 0,5 eura po četvornom metru kao prije deset godina. Prvo je poskupjelo poljoprivredno zemljište u okolici Zagreba, i to za više od 100 posto. Cijena je prije godinu dana iznosila oko 15 eura po četvornom metru, a sada su cijene poljoprivrednih parcela, ovisno o lokaciji, oko 35 eura po četvornom metru.

Na moru i priobalju cijene poljoprivrednih parcela još su veće i na južnom Jadranu one prelaze čak 100 eura po kvadratu. Cijene poljoprivrednog zemljišta, slično kao i građevinskog, najviše su na moru i u okolici Zagreba. Ostale hrvatske regije stagniraju. U županijama kao što je Karlovačka, Bjelovarsko-bilogorska, Sisačko-moslavačka, Krapinsko-zagorska i Koprivničko-križevačka, cijene za poljoprivredno zemljište su oko 10 eura po četvornom metru. U Gorskom kotaru i Lici cijene su malo više, dok na Kvarneru i u Istri “plutaju” od 25 do 45 eura po četvornom metru.

Liberalizacija prodaje poljoprivrednog zemljišta, kad je riječ o Hrvatskoj, u većini slučajeva imat će spekulativni karakter. U priobalju, na otocima i u Istri, poljoprivredna zemljišta će se relativno jeftino kupovati kao povoljna investicija u očekivanju “urbanizacije” tih parcela i pretvaranja poljoprivrednog zemljišta u građevinsko. Takvih primjera u istarskoj prošlosti ima napretek i još svi slučajevi nisu pravno sankcionirani. Slično će biti i oko Zagreba. Na tim prostorima, poljoprivredno zemljište neće se kupovati radi obavljanja poljoprivredne proizvodnje.

To je jedan problem. Drugi problem je prodaja poljoprivrednog zemljišta u Slavoniji stranim korporacijama jer neće biti moguće kontrolirati što one siju na svojim novim posjedima. Tako će Hrvatska, koja je imala kakav-takav imidž kao proizvođač “zdrave hrane” i ekološke poljoprivrede, ubrzo izgubiti status “GMO free” zemlje.

Ministarstvo poljoprivrede reklo je svoje, sad su na redu domaći poljoprivredni proizvođači, OPG-ovi, udruge farmera i političke stranke s nacionalnim predznakom.

Autor:Darko Petričić / 7dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.