Evo koliko zarađuje Hrvat u Belgiji: ‘Ako dobivate manje od toga, nije dobro’

Iz Hrvatske u zapadnu Europu svake godine ode na tisuće ljudi. Uglavnom su mladi, obrazovani i poput našeg sugovornika, žele živjeti u zemlji koja cijeni rad i trud i koja je spremna pošteno platiti radnika.

Matej ima 30 godina, završio je preddiplomski studij filmskog televizijskog i multimedijskog oblikovanja, a iz Karlovca se preselio u Belgiju. U Antwerpen je došao prije osam mjeseci, a kako kaže, trenutačno se nema na što požaliti.

Belgijanci sve rade legalno

“Živim u stanu od 90 kvadrata u centru Antwerpena koji dijelim sa cimerom i koji mjesečno plaćamo 880 eura”, govori nam Matej dodajući kako mu je nakon dolaska u Belgiju najveći šok bilo podstanarstvo.

“Za razliku od Hrvatske, Belgijanci sve rade legalno i kod njih nema iznajmljivanja na crno. Imate ugovor i kaparu i sve morate platiti unaprijed. Ne rade oni to zbog obijesti, već više iz sigurnosti.

Naime, u Antwerpen dolaze ljudi iz cijelog svijeta pa se zna često dogoditi da dođu u stan, žive tu mjesec, dva i onda pobjegnu, pa se stanodavci moraju osigurati”, objašnjava.

Troškovi su dosta visoki u početku, osobito za mlade ljude, kaže Matej, ali zato puno ljudi živi u velikim kućama sa 5-6 ljudi jer im je to najisplativije.

“Nije to kao u Zagrebu gdje dođeš u garsonijeru i vidiš da je to jedan stan podijeljen na tri i onda se to iznajmljuje, a ne liči na ništa. Ovdje su svi stanovi koje sam vidio bili lijepi, uređeni, namješteni i spremni za normalan život”, kaže.

Vodu plate samo pet eura

Što se tiče režija, kaže da vodu plaćaju tromjesečno, a plate samo pet eura mjesečno.

“Struja nas dođe 80 eura mjesečno, ali i to bi se uskoro moglo promijeniti. Ovdje se plaća ista cijena cijelu godinu, a onda na kraju platite razliku ako ste potrošili više ili vam vrate novac ako ste potrošili manje energije”, objašnjava Matej.

Cijene hrane su po njegovim riječima slične kao i u Hrvatskoj, ali u Belgiji postoje neke razlike po trgovinama koje ne postoje u Hrvatskoj.

Tako Matej kaže kako najviše kupuje u Lidlu i Aldiju koji su najjeftiniji, ali su tamo problem velike gužve.

“Živim u četvrti u kojoj ima dosta imigranata i kada se svi oni naguraju u taj Lidl, zna proći i pola sata dok ne dođete na red. Kad mi dosadi, onda znam otići u belgijski dućan gdje je gužva manja, ali su i cijene više”, odaje Matej.

Dok je u Hrvatskoj Vlada ograničila cijene špageta na 1,09 eura, u Belgiji koja nema takvu uredbu, omiljeni proizvod se može kupiti puno jeftinije.

“U Lidlu kupim paket špageta za 70-80 centi, mlijeko za 1,20, što je dosta jeftinije nego u sličnoj belgijskoj trgovini. Kruh se može kupiti u turskoj pekari za 60 centi”, objašnjava Matej ističući kako u Belgiji svatko može naći nešto za svoj džep.

“Možete otići u restoran s Michelinovom zvjezdicom i platiti večeru 300 eura, a možete i pojesti u dobrom kvartovskom restoranu za 10-15 eura.

Nisu to tako velike razlike u odnosu na cijene u hrvatskim trgovinama i restoranima. Ono što je ogromna razlika su plaće koje su u Belgiji i tri puta veće”, kaže.

Zadovoljni načinom život

Kaže kako Belgijanci s kojima se druži paze na cijene, ali ne tako grčevito kao što se zna vidjeti u Hrvatskoj.

“Kada sam tek došao u Antwerpen rekli su mi da su im cijene jako skočile zadnje dvije godine, pa su tako neke namirnice i dvostruko skuplje nego 2021. godine.

Hrvatske obitelji nikad nisu jele više smrznutog povrća: Evo koji je razlog iza toga

Za razliku od Hrvatske, kad u Belgiji cijene odu gore, njima i plaće odu gore, tako da oni ta poskupljenja i ne osjete baš previše. Ne zgražaju se tako nad poskupljenjima kao mi u Hrvatskoj, dosta su nonšalantni i komotni. Otkako sam ovdje nisam nikad čuo da se netko žali i pljuje po sustavu. Koliko ja vidim, prilično su zadovoljni s načinom života”.

Na pitanje hoće li ostati živjeti u Belgiji, kaže da se vidi tu još nekih pet godina.

Većina Hrvata grca u dugovima: Stručnjak objasnio koju veliku pogrešku rade gotovo svi

“Ovdje mi se najviše sviđa što su ljudi jako skromni i jako vrijedni. Cijene rad i trud, a to mi ponekad znači i više nego da mi daju ne znam kolike novce. Ovdje možete biti blagajnik u Lidlu i dobro živjeti, dok sam ja u Zagrebu radio u branši koja se trebala dobro plaćati, ali sam radio za crkavicu i jedva spajao kraj s krajem. Ovdje fotografe plaćaju 200 do 250 eura po satu, a ako tražite manje, misle da ste loš i ne žele vas angažirati.

U svakom slučaju, nakon Belgije idem u neku drugu europsku zemlju, u Hrvatsku se u dogledno vrijeme ne vraćam”, zaključuje Matej.