fbpx
Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL

EKONOMSKI ANALITIČAR DAMIR NOVOTNY KOMENTIRA NAJVAŽNIJE GOSPODARSKE DOGAĐAJE PROŠLOG TJEDNA: Što bi bilo da se novac za Pelješki most uložio u gospodarstvo juga Hrvatske?

Autor: Ivana Jurišić

Ekonomski analitičar Damir Novotny za Dnevno.hr komentira neke od najvažnijih gospodarskih događaja proteklog tjedna.

Nakon desetljeća rasprava i tri godine od početka radova napokon je spojen Pelješki most. Projekt vrijedan 526 milijuna eura najveći je infrastrukturni projekt Hrvatske u dugo vremena, ali mnogi se pitaju je li vrijedilo potrošiti tolika sredstva i koliko će most uopće pridonijeti gospodarskom razvoju Hrvatske.

“Budimo iskreni, Pelješki most je jedan čisti politički projekt koji sigurno puno znači ljudima tog kraja, ali koji neće napraviti puno toga u gospodarskom oporavku Hrvatske”, kaže Novotny.

“Od svog tog novca koji će se potrošiti na most, gotovo ništa neće ostati u Hrvatskoj. Iako često čujemo kako će most pridonijeti turističkom razvoju Hrvatske, to jednostavno nije istina. Većina turista u taj dio Hrvatske dolazi zračnim ili morskim putem, jako malo ih dolazi cestom. Kad zbrojimo sve te novce koji će biti potrošeni na most i na sve ostale pristupne ceste, možemo se upitati što bi se dogodilo da smo taj novac uložili u gospodarstvo, u proizvodnju hrane, u marikulturu koja ima veliki potencijal u tom kraju. Koliko bi se radnih mjesta otvorilo i koliko bi se ljudima poboljšao život da se taj novac uložio u proizvođačke kapacitete nažalost nikad nećemo znati”, ističe Novotny.

Pad zaposlenosti

Fina je objavila da je u Hrvatskoj 2020. godini kod 139.009 poduzetnika bilo 947.874 zaposlenih, što je u odnosu na 2019. pad za 2.401 ili 0,3 posto. Novotny ističe da je Hrvatska u proteklih 20 godina izgubila 200 tisuća radnih mjesta što je posljedica produljene tranzicije i ekonomskog modela koji se oslanja samo na državne investicije i državni sektor koji stvara 45 posto radnih mjesta. “Sustav koji imamo je jednostavno neodrživ. Odnos između državnog i privatnog sektora u kreiranju radnih mjesta bi trebao biti neusporedivo više u korist privatnih investitora i poduzeća, osobito malih i srednjih poduzeća. Na žalost, Hrvatska od osamostaljenja nije stvorila uvjete za razvoj malih i srednjih poduzeća kao što su to stvorile druge tranzicijske zemlje poput Slovenije, Slovačke i Češke koje su stvarale nova radna mjesta na puno kvalitetniji način. Ekonomski rast Hrvatske se u prvih 10 godina ovog stoljeća temeljio na javnim investicijama i stvaranju radnih mjesta u građevinskom sektoru. I što danas imamo od toga? Građevinski sektor je danas potpuno nestao i nemamo nijedno važnije građevinsko poduzeće koje bi zapošljavalo više od 1000 ljudi. Isto je i s turizmom. Oslanja se na prirodnu rentu, rentu položaja i stvara radna mjesta koja dobar dio hrvatskih građana ne želi raditi u tom sektoru tako da je taj sektor osuđen na uvoz radne snage”.

Pitamo Novotnyja je li stvarno sve tako crno ili su se stvari ipak počele ići nabolje:

“Otkako smo ušli u EU, možemo vidjeti realno približavanje središnjem dijelu Europske unije, Češkoj, Austriji, Sloveniji, južnom dijelu Njemačke i Slovačkoj. Taj središnji dio Europe se ubrzano mijenja, digitralizira se ekonomija, i usprkos otporima velikih Hrvatska se ubrzano približava tom središnjem dijelu. Nakon što Hrvatska postane dio europske monetarne unije i domaći i inozemni investitori će se lakše odlučivati na ulaganje u Hrvatsku pa možemo napokon očekivati povećanje zaposlenosti”.

Stop centralizaciji

Fina je prošlog tjedna objavila da su poduzetnici sa sjedištem u Zagrebu u 2020. godini ostvarili 58,1 posto neto dobiti i 49,6 posto ukupnih prihoda svih poduzetnika u Republici Hrvatskoj.




Novotny ističe kako je takvo stanje direktna posljedica situacije u kojoj je polovica svih najvećih poduzeća državna i poludržavna i svi imaju sjedište u Zagrebu.

“Hrvatskoj je hitno potrebna decentralizacija jer ovakvo stanje je jednostavno neodrživo. Opet uzimamo kao primjer Sloveniju koja je visoko decentralizirana zemlja, ekonomske aktivnosti ravnomjerno raspoređene po čitavoj zemlji. Na žalost u našoj državi smo svjedoci toga da je BDP glavnog grada na razini EU, dok se jedna Slavonija nalazi na 48 posto BDB-a EU. To je  jednostavno neodrživo, ne samo za Hrvatsku već i za sam Grad Zagreb koji treba jako puno sredstava kako bi osigurao kvalitetne komunalne usluge svojim građanima”.

Ekonomski analitičar ističe kako je tragedija koje je pogodila Zagreb u ožujku prošle godine možda prilika da stvari napokon krenu na bolje.

“Toliko koncentriranje poslovne aktivnosti u Zagrebu je i okolišno i ekonomsko neodrživo. Obnova Zagreba bi se trebala financirati ne samo iz javnih sredstava, već i iz privatnog kapitala kao što je npr. Dublin napravio prije 20-ak godina. Zagreb ima priliku jednom u generaciji da napravi nešto bolje, krene u dobrom pravcu. Ali hoće li se to dogoditi, ostaje nam tek vidjeti”.




Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.