Dvojica Hrvata uzgajaju biljku koja donosi bogatstvo: ‘Proizveli smo prvoklasni proizvod’

Šafran, poznat kao najskuplji začin na svijetu, dobiva se iz stigmi Crocus sativus, biljke koja raste na Mediteranu, Iranu, Kini, Indiji… Stigme su crvene, a sakupljaju se ručno. Za 1 kilogram ovog crvenog zlata potrebno je oko 150.000 stigmi, pa je jasno zašto se njegova cijena kreće od 20 i više eura po jednom gramu.

Šafran ima bogatu povijest. U starom Egiptu koristio se kao lijek, a u staroj Grčkoj kao začin za hranu. Danas se koristi u kuhinjama diljem svijeta.

Ima oštar, aromatičan okus, ali i brojna zdravstvena svojstva. Pomaže u poboljšanju raspoloženja, pamćenja i koncentracije. Također ima antioksidativna svojstva. Riječ je o skupom začinu, ali se može koristiti u malim količinama. Čak i mala količina šafrana može dati hrani bogat okus i boju.

Hrvati ga uzgajaju

Zanimljivo je i da su ga prije nekoliko godina počeli uzgajati i dvojica Hrvata, Goran Paleka i Zvonimir Baričević. Riječ je o dalmatinskim uzgajivačima iz Žerave.

“Krenuli smo s idejom da se počnemo baviti poslom koji nema nikakve veze s modernim životom. Tražili smo zdravi umor i nakon dugog istraživanja došli do šafrana”, rekao je Baričević nedavno za Zadarski list te je dodao da su 2015. godine posadili prve lukovice.

“Nakon nekoliko probnih godina uspjeli smo proizvesti prvoklasni proizvod vrijedan divljenja. Šafran je po važećim zakonima nepostojeća kultura, koju Ministarstvo poljoprivrede u Hrvatskoj još uvijek nema u registru ljekovitog i začinskog bilja”, kazao je Paleka.

Puno truda i novca

“Da su poljoprivredna gospodarstva koja se bave uzgojem šafrana zakonski i pravno klasificirana, industrija njegova uzgoja bi brzo procvjetala”, nastavio je Baričević, ističući da hektar ljekovitog ili začinskog bilja u Europi može vrijediti i do 30 tisuća eura, dok je ta vrijednost u Hrvatskoj oko 1.500 eura.

Kilogram omiljenog voća košta kao suho zlato: ‘To je nečuveno, tko si to može priuštiti’

“Da bismo mogli doći u poziciju da se možemo prijaviti na bilo kakve poticaje Ministarstva, trebali bismo imati uzgoj šafrana na barem dva hektara. No, i kada bi to bilo moguće, nama ta pomoć ne bi ni trebala”, pojasnio je Baričević napomenuvši kako sadnja šafrana iziskuje puno truda i novca. A kako se točno uzgaja možete pogledati u priloženim videima: