DOLAZE NOVI MOĆNI IGRAČI! Država priprema rasprodaju: ‘Hrvate tjeraju u siromaštvo, a stjerali su nas i iz naših gradova’

Hrvatska iz dana u dan postaje zemlja sve većih razlika, sve je veći jaz između bogatih i siromašnih. Razlika se vidi svugdje, na svakom kutku, iako običnim građanima možda najviše u oko upadne razlike u voznom parku na našim cestama. Posljednji podaci pokazuju kako je u Hrvatskoj u prošloj godini prodano više od tisuću automobila manje nego u 2021. Ipak, to ne vrijedi za luksuzne automobile, kojih je sve više na.

Slična situacija je i u ostatku svijeta. Dok sve viša inflacija jede plaće i ušteđevine običnih građana, prodaja luksuznih proizvoda doživljava svoju renesansu. Tako je modni konglomerat LVMH u vlasništvu Bernarda Arnaulta zabilježio drugu rekordnu godinu kada su u pitanju prihodi. U tome im nisu odmogle ni geopolitičke napetosti i nikad veći troškovi života. Bogatima očigledno nikad nije bilo bolje. Živi se kao da su lude dvadesete.

U trideset godina urušio se srednji sloj

Ali što je s običnim građanima, onima koji su od Drugog svjetskog rata činili srednju klasu. Hrvatski politolog, sociolog i profesor političkih znanosti Anđelko Milardović upozorava kako je sve veći raskorak između onih koji imaju najmanje i onih koji imaju najviše.

“U ovih 30 godina velikog tranzicijskog spektakla s vremenom se urušio srednji sloj. Iako je taj trend uočljiv i u drugim dijelovima svijeta, posebno je snažan u tranzicijskim zemljama poput Hrvatske. Srednji sloj, koji bi trebao biti nositelj našeg društva, različitim politikama je devastiran, pa tako sada imamo društvo koje obilježava velika razlika između bogatih i siromašnih”, objašnjava Milardović.

“U Hrvatskoj sada imamo vladavinu moćnih, odnosno oligarhije. Kako su oni došli do tog novca, u to ne ulazim, ali svi znamo poduzetnike koji su se obogatili zahvaljujući tranziciji, a da pritom nisu kap znoja nisu prolili”.

Govoreći o srednjoj klasi, Milardović upozorava kako ona nije homogena.

“Imate one koji voze BMW-e, kao i one koji voze malo skromnije aute. Koje, moram priznati ne znam, jer sam ne vozim auto”, smije se. Smatra kako je žalosno kako dvoje zaposlenih visoko obrazovanih osoba u Hrvatskoj zarađuje mjesečno manje od dvije tisuća eura, dok u zapadnoj Europi i smetlari zarade više od toga.

“Zar nije sramota za jednu članicu EU da njezini umirovljenici imaju 300 eura mirovine. To nije mirovina, to je prosjačka penzija”, smatra.

Jedan od uzroka za takvo stanje u državi je, smatra, i njezina politička klasa.

“Govorimo o ljudima koji nisu na vlast došli zbog svog znanja i sposobnosti, već zahvaljujući izborima i različitim tehnikama dolaska na vlast. A onda nas poslije uvjeravaju kako u Hrvatskoj teku med i mlijeko iako na terenu sve ukazuje na suprotno”, kaže profesor.

Bogatstvo koncentrirano u rukama malog broja ljudi

Smatra kako bismo trebali težiti skandinavskom modelu tržišta, gdje još uvijek postoji neka ravnoteža između profita, tržišta i društva.

“Nisu svi jednako sposobni za tržište i za tržišno natjecanje. Ipak, ako ljudi nisu toliko kapacitirani, to ne znači da nisu sposobni. Ne smijemo zaboraviti kako nisu svi jednako sposobni i nisu svi za sve. U takvim okolnostima potrebna nam je jedna ravnoteža tržišta i socijalne države. Ipak smo mi Europa, nismo Amerika sa svojim neoliberalnim modelom kojemu je tržište u centru svega. Nažalost, sa ovakvim političkim modelom koji sada imamo, raslojavanje društva će se nastaviti, a siromašnih će iz dana u dan biti sve više”, objašnjava Milardović ističući kako kao društvo nikad ne smijemo zaboraviti kako svaki čovjek može upasti u siromaštvo.

“I oni najbogatiji krivim odlukama mogu pasti dolje. Bez obzira na to koju ulogu u socijalnoj stratifikaciji imali, mogu pasti zbog gubitka posla, krivih procjena, zdravstvenih problema. Neka nitko ne misli da se siromaštvo njenu ne može dogoditi”.

Kad je riječ o novim trendovima, profesor ističe kako se povećava broj siromašnih, kao i bogatstvo koje je u rukama malog broja ljudi.

“To je trend koji je vidljiv u cijelom svijetu, a posebno kod nas. Nakon velikog tranzicijskog spektakla većina je prošla lošije, manjima je profitirala. Prema svemu onome što sada vidimo, nastaviti će se daljnje osiromašivanje građana. Dolaze novi moćni igrači koji će kupovati zemljište i nekretnine, a populacija u tom slučaju neće moći doći do izražaja. Mladi ljudi neće moći kupiti prvi stan s ovakvim cijenama. To je trend koji se već vidi na moru gdje su domaći ljudi istjerani iz svojih gradova, a nastaviti će se i u ostatku Hrvatske. U takvim okolnostima, pitanje je čemu uopće služi država.

Nakon 30 godine tranzicije Hrvatima je jedino ostao kvalitetan prostor. Nažalost, kako vidimo, kapital i ova vladajuća klasa pogoduju tom kapitalu. Na jednu stranu, kunu se u tu Republiku Hrvatsku, na drugu idu u rasprodaju svega”, pojašnjava.

Na pitanje rade li nešto Vlada i politička vrteška kako bi se situacija, odmahuje glavom.

“Kad je došla nova Hrvatska mislilo se kako će se iseljavanje prestati. Vidimo kako se to nije dogodilo. Iseljavanje se nastavilo jer mladi ljudi s ovom ekipom ne žele imati posla. Kao i prošlom režimu, ako želite prosperirati, morate imati partijsku iskaznicu. Ono što se promijenilo je broj ljudi koji odlaze. Dok su nekoć išli samo muškarci, danas odlaze cijele obitelji, koje su potpuno izgubljene za ovu zemlju”, zaključuje Milardović.