fbpx
Foto: Damjan Tadic / CROPIX

DOKTOR EKONOMIJE ‘OBJASNIO’: ‘Samo ograničenjem cijena plina može se pomoći građanima!’ Povijest i praksa ne idu Filipoviću u prilog, nestaje li plina?

Autor: Dnevno.hr

Energetska kriza u svijetu ne jenjava.

“Hrvatska u potpunosti podržava ograničenje veleprodajnih cijene plina, bez obzira odakle su kupuje, kako bi se pomoglo građanima da prođu kroz ovo teško razdoblje”, izjavio je u petak hrvatski ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.

Dodao je da visoke cijene plina nisu rezultat troškova proizvodnje nego špekulacija.


Ograničenja bez presedana

“Te visoke cijene plina teško pogađaju gospodarstvo i građane. Moramo ograničiti cijene plina kako bismo pomogli građanima da prebrode ovo teško razdoblje”, rekao je Filipović.

Hrvatska je jedna od 15 država članica koje su ovoga tjedan u pismu povjerenici za energiju Kadri Simson zatražili da EU donese odluku o ograničenju cijena plina.

Osim Hrvatske, pismo su potpisale Belgija, Bugarska, Francuska, Grčka, Italija, Latvija, Litva, Malta, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Španjolska.

Iz toga dokumenta proizlazi da je Komisija za uvođenje ograničenje cijene samo za plin koji se uvozi iz Rusije. Ona predlaže da se kroz pregovore s pouzdanim partnerima, poput Norveške, pokušaju sniziti cijene, a ako to ne urodi plodom, moguće je ograničenje cijena. Komisija također podržava ograničenje cijene za plin koji se koristi za proizvodnju električne energije.

Zagovornici uvođenje ograničenja cijena za sav uvozni plin ističu da takvo ograničenje samo za ruski plin ne bi potrošačima smanjilo račune za energiju budući da je već dosad drastično pao uvoz iz Rusije.

Države članice morat će utvrditi 10 posto sati s najvišom očekivanom cijenom i smanjiti potražnju tijekom tih vršnih sati.




Svatko ima svoju viziju

Kao drugu mjeru Komisija je predložila određivanje gornje granice prihoda za “inframarginalne” proizvođače električne energije, odnosno elektrane s nižim troškovima koje ne koriste plin za proizvodnju struje nego obnovljive izvore energije, nuklearnu energiju i lignit.

Treća mjera je privremeni solidarni doprinos za višak dobiti ostvarene u djelatnostima u sektorima nafte, plina, ugljena i rafinerija koje nisu obuhvaćene inframarginalnom gornjom granicom prihoda.

Ipak, iako EU i ministar Filipović tvrde da je ograničenje cijene plina dobra stvar za građane, povijest, praksa i struka ipak pokazuju nešto drugo.




Osnove ekonomije uče nas da ograničenja cijena vode ka nestašicama, a to su za naš portal pojasnili brojni ekonomisti redom: Vedrana Pribičević, Damir Novotny i Branimir Perković

“Metode su iste kao u Jugoslaviji. Ograničavanje cijena goriva, plina,  intervencije. Samo je pitanje koliko naftne tvrtke mogu trpjeti gubitke. Male tvrtke ne mogu, tu sigurno dolazi do zatvaranja. Rezultati toga svega bit će isti kao što su bili u Jugoslaviji. U jednom trenutku doći će do velikog rasta cijene goriva, jednostavno će doći do korekcije na tržištu. Bilo kakvo petljanje u tržište vodi manjkovima”, rekla je Vedrana Pribičević.

“Surova je istina da je najbolji lijek za rast cijena recesija, da ljudi manje troše, kompanije manje investiraju, manje se putuje itd. Pad potražnje i potrošnje, koji dolazi zbog recesije, smanjuje cijene. Iako je veliki dio sadašnje inflacije zbog manjka ponude, vidimo već da se cijene nafte na svjetskom tržištu kreću prema očekivanju gospodarskog usporavanja.

Ako bude recesija, cijene će padati. Dapače, središnje banke računaju na to i zato se podižu kamatne stope, da se uspori gospodarstvo.

Ako središnje banke budu ‘usporavale’ gospodarstvo izazivajući recesiju da bi smanjili inflaciju, a države EU-a krenu, točnije nastave, dijeliti novac stanovništvu i kompanijama, čega su vaučeri za gorivo i ograničenja cijena plina samo jedan primjer, imat ćemo situaciju istodobnog rasta cijena i pada gospodarske aktivnosti ili stagflaciju. Svijet se u stagflaciji nalazio zadnji put 70-ih, kada je istodobno bila visoka nezaposlenost, a cijene su rasle, i izlazak iz takve situacije puno je bolniji od izlaska iz inflacije”, rekao je ekonomski analitičar Branimir Perković.

 

Autor:Dnevno.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.