fbpx
Foto: Jurica Galoic/PIXSELL

DOK SE PREMIJER NA SAV GLAS HVALI PRORAČUNOM, STIGAO MU ŽESTOK ODGOVOR: ‘Nikada strani novac nije razvio ni jednu zemlju, pa neće ni Hrvatsku’

Autor: Ivana Jurišić

Hrvatski sabor danas donosi državni proračun za iduću godinu čiji će prihodi iznositi 164,5 milijardi kuna, a rashodi 173,8 milijardi kuna.

Premijer Plenković je kod predstavljanja proračuna Saboru rekao kako žele da ovaj proračun ubrza rast, gospodarsku transformaciju i strukturne reforme te jača našu otpornost i dublju integraciju unutar Europske unije, a glavni smjer je preusmjeravanje s kriznog upravljanja prema konkurentnosti i stvaranju novih radnih mjesta.

Dok saborska većina proračun hvali, oporba ga kudi, ističući kako proračun nije ni realan, ni održiv, te da ne jamči ni rast, ni razvoj. Oporba je sa više od 450 amandmana nastojala promijeniti proračun, no Vlada joj je za sada prihvatila samo njih pet: amandmane klubova ZLB i IDS-a te zastupnika Željka Lenarta (HSS), Vesne Vučemilović (HS) i Boške Ban Vlahek (SDP).

Ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić kaže kako proračun nikako ne može biti razvojni, ako nema razvojnih strategija:

“A njih u ovom trenutku nema. Proračun je određen strukturom gospodarstva i strukturom društva i tu nekih promjena nema. To je jedan računovodstveni proračun da se pokriju te javne potrebe. A to što premijer govori da je socijalni i razvojni, to su samo prazne riječi, ništa više”, uvjeren je Jurčić.

Troškovi zdravstva nisu realni

Na pitanje je li pametno u jeku pandemija davati manje novaca za zdravstvo, Jurčić odgovara kako nije ništa drugo ni očekivao jer hrvatsko zdravstvo već desetljećima nije uključeno u proračun prema objektivnim troškovima:

“I bez korone, zdravstvu svake godine namjene 6-7 milijardi kuna manje nego što su njegove objektivne potrebe”, govori naglašavajući kako je to samo jedna igra kako bi deficit proračuna izgledao manji:

“Kad bi se realni troškovi zdravstva ugradili u proračun deficit bi odmah bio 2 posto veći, a kako Hrvatska želi u eurozonu i mora održati deficit ispod 3 posto to je sastavni dio te igre. Da će troškovi zdravstva biti manji, to je i bez korone nemoguće, jer ako nas je proteklih 20 godina išta naučilo je da su troškovi uvijek veći od predviđenih sredstava u proračunu. Pa ćemo samo za nekoliko mjeseci opet imati rebalans”.




Hrvatska je krajem rujna dobila prvi dio europskog novca iz fonda za oporavak,  818,4 milijuna eura, odnosno 6,14 milijardi kuna predujma europskih sredstava namijenjenih za investiranje u projekte koji bi trebali omogućiti oporavak nakon korona-krize, ali i provedbu reformi. Kako je riječ o novcu koji čini veliki dio proračunskog kolača. pitamo Jurčića hoće li barem taj novac pomoći razvoju, kao što svi najavljuju:

“Ma dajte, nikada strani novac nije razvio ni jednu zemlju, pa neće ni Hrvatsku. On kratkoročno posluži kao prva pomoć u krizi i ako nema krize, može kratkoročno pomoći. Nažalost, na duge staze on otupi otupi razvojnu nacionalnu politiku jer jedini novac koji razvija nacionalnu ekonomiju je onaj koji je nastao u toj ekonomiji”.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.