DOK SE PREMIJER HVALI RAZVOJNIM SPORAZUMOM, STIGAO MU ŽESTOK ODGOVOR: ‘Vlada već godinama radi istu grešku i očekuje drugačiji rezultat’

Za vrijeme posjeta predsjednika hrvatske Vlade Andreja Plenkovića Varaždinskoj županiji, župani i članovi Vlade potpisali su Razvojni sporazum za područje sjeverozapadne Hrvatske. Riječ je o sporazumu vrijednom 15,2 milijarde kuna koji će omogućiti ulaganja vrijedna više od 15 milijardi kuna na području pet županija, Varaždinske, Krapinsko-zagorske, Međimurske, Koprivničko-križevačke i Bjelovarsko-bilogorske.

Projekti na području najrazvijenije Varaždinske županije bit će sufinancirani s gotovo 1,5 milijardom kuna, a sa 17,5 milijuna kuna će biti sufinancirana priprema projektno-tehničke dokumentacije. Vrijednost zajedničkih infrastrukturnih projekata, dakle projekata koji objedinjuju sve sjeverne županije, jest gotovo 9,2 milijarde kuna.

Premijer je danas na potpisivanju sporazuma rekao kako je ovaj dokument inspiriran kvalitetnom provedbom sporazuma za Slavoniju Baranju i Srijem.

Za komentar novog razvojnog sporazuma pitali smo ekonomskog analitičara Damira Novotnyja koji nam je rekao kako se regionalne intervencije kakve je Vlada zamislila alokacije europskih fondova u pojedinim regijama na kraju uvijek svedu na investicije javnog sektora koje uglavnom nisu dobro pripremljene i nemaju multiplikacijske učinke koje bi mogle imati investicije privatnog sektora:

“Već se pokazalo kako javni sektor u pravila investira u infrastrukturu koja ima dugoročne učinke, ako uopće ima kakve učinke na ekonomski rast. Pristup se već godinama pokazao pogrešan i kao takav ne može dati rezultate, jer se time samo preusmjeravaju raspoloživa sredstva iz europskih fondova, odnosno naglasak se daje na određene regije”, navodi.

Odlični rezultati u kratkom roku

Napominje kako je to pogrešan pristup jer se na taj način neće privući ono što je cijeloj Hrvatskoj nasušno potrebno, a to su investitori:

“Infrastrukture ne nedostaje, ali bilo bi dobro kada bi se dio tih novaca usmjerio prema otvaranju javnih logističkih prostora koji bi se mogli dati na raspolaganje malim i srednjim poduzetnicima”, ističe analitičar.

Kao primjer navodi Gradišće u Austriji u kojoj je strategija usmjerena na zdravstveni turizam dovela do velikog broja novih radnih mjesta:

“Oni su napravili ono što bi i Hrvatska trebala napraviti. Uz pomoć privatnih investitora, europskih fondova i regionalnih potpora izgradili su velike kapaciteti zdravstvenog turizma koji danas potiču danas regionalni razvoj te pokrajine. U isto vrijeme su razvijali proizvodnju energije iz obnovljivih izvora te sada proizvode 30 posto više energije nego što im je potrebno te taj višak poklanjaju poduzetnicima što je dovelo do otvaranja velikog broja radnih mjesta”, navodi Novotny ističući kako je to primjer dobre prakse koju treba slijediti:

“Hrvatskoj nužno treba partnerstvo između javnog i privatnog sektora jer se tako mogu ostvariti odlični rezultati u kratkom roku. Nažalost, ovdje se ne vidi partnerstvo između privatnog i javnog, već samo ulaganja javnog sektora što neće dovesti do željenog razvoja”.