Foto: Pixabay /ilustracija

DOK NAŠI UMIROVLJENICI TRAŽE KUNE ISPOD KAUČA KAKO BI KUPILI KRUH: Islanđane muči sasvim drugi problem

Autor: Dnevno

Dok je u Hrvatskoj mirovinski sustav pod žestokim kritikama kao neučinkovit i dugoročno upitne održivosti, onaj na Islandu suočen je s dijametralno suprotnim problemom.

Naime, islandski mirovinski sustav toliko je u upravljanju mirovinama budućih umirovljenika da je nedavno proglašen najboljim u svijetu, piše Bloomberg.

Građani Hrvatske u prvi stup generacijske solidarnosti, odnosno za financiranje mirovina postojećih umirovljenika uplaćuju 15  bruto plaće, a ostalih 5 posto izdvaja se u drugi obvezni mirovinski stup. U isto vrijeme radno aktivni Islanđani moraju odvajati najmanje 12 posto za mirovine, ali u većini ugovora o radu mirovinski doprinos iznosi 15,5 posto, od čega poslodavac plaća 11,5 posto.

Mirovinci nadmašili vrijednost islandske ekonomije

Naime, imovina pod upravljanjem mirovinskog sustava dvostruko je nadmašila vrijednost islandske ekonomije, pa njihova vlada razmišlja kako bi fondovima trebali omogućiti veću diverzifikaciju otvaranjem mogućnosti da više ulažu u inozemne vrijednosne papire koja su trenutačno ograničena na 50 posto.

Islandski ministar financija Bjarni Benediktsson ističe kako ne mogu ograničiti sve investicijske prilika na domaće tržište, dok Udruženje mirovinskih fondova predlaže ukidanje gornje granice za stranu imovinu ili barem dizanje plafona između 60 i 65 posto.

Island je poput Hrvatska ovisne o turizmu i prošlosti se pokazao ranjiv na ekonomske krize. Još je svima u sjećanju posljednja ekonomska kriza iz 2008. koja je posebno teško pogodila tu otočnu zemlju, a s time i njihov mirovinski fond. Naime, Island je prva zemlja koja je nakon propasti Lehman Brothers proglasila bankrot, i koja je nakon toga otpisala kompletni vanjski dug od 50 milijardi eura.

Guverner središnje banke Asgeir Jonsson upozorava kako svako povećanje ulaganja u inozemne vrijednosnice mora biti vrlo polagano i usklađeno s domaćom ekonomijom, jer bi drastična promjena mogla ugroziti vrijednost krune u vrijeme kada se zemlja suočava s padom broja turista zbog pandemije koronavirusa.




Naime, središnje banka je prošle godine s mirovinskim fondovima dogovorila da će oni zaustaviti ulaganja u inozemnu imovinu na šest mjeseci na vrhuncu pandemije kako bi se zaštitili tečaj krune i smanjila kolebanja.

 




Autor:Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.