fbpx
Foto: Jure Miskovic / CROPIX/ilustracija

DO KADA ĆE DIVLJATI CIJENE NEKRETNINA? Premijer je na potezu: ‘Trend će se nastaviti dok se ne naprave ove tri stvari’

Autor: Ivana Jurišić

Posljednje vijesti s tržišta nekretnina govore kako unatoč krizi i sve većoj inflaciji potražnja za kvalitetnim stanovima i poslovnim prostorima i dalje ne jenjava. Tako je u prvih sedam mjeseci ove godine izdano sedam posto više građevinskih dozvola nego lani, iako su cijene novogradnje i 20 posto više nego lani.

Mladi parovi koji zarađuju prosječnu hrvatsku plaću i koji iz mjeseca u mjesec za svoj novac mogu kupiti sve manje stanove sigurno se pitaju tko su ti ljudi koji kupuju sve te silne stanove koji se prodaju po tri, pa i četiri tisuća eura po kvadratu.

“Te silne stanove ne kupuju oni koji žele riješiti svoje stambeno pitanje, već od onih koji imaju viška novca”, objašnjava ekonomski analitičar Damir Novotny.


“Povijesno niske kamatne stope su rezultirale alokacijom viška dugoročne štednje u nekretnine”, kaže Novotny ističući kako veliki utjecaj na to ima i siva ekonomija.

“HNB procjenjuje da još uvijek imamo tridesetak milijardi kuna u gotovini koja se do kraja godine mora transformirati. Ima tu dosta posla i za poreznu upravu koja bi trebala provjeriti gotovinske tokove sada kada se jedan dio tog novca koji je nastao u sivoj ekonomiji pokušava udomiti u nekretninskom sektoru”, kaže analitičar.

Hrvatska ima 30 posto stambenih jedinica viška

O manjku stambenih jedinica, Novotny kaže kako statistika pokazuje kako u Hrvatskoj imamo 30 posto stambenih jedinica viška.

“Nažalost, one nisu dobro raspoređene pa tako imamo veliku potražnju u većim gradovima kao što su Zagreb, Rijeka, Split, ali ne postoji potražnja u Osijeku“, kaže.

Ističe kako bi se problem nerealno visokog rasta cijena nekretnina mogao riješiti, ali kako nema političke volje.

“U velikim gradovima već desetljećima ne postoje urbanistički planovi, već se punktualno odobrava gradnja stambenih jedinica, što uzrokuje manju ponudu i visoku potražnju koja onda dovodi do visokih cijena”.




Navodi kako će se isti trend nastaviti sve dok Vlada izbjegava uvođenje poreza za nekretnine, dok gradovi ne počnu planirati građevinske zone i dok se ne počne graditi više socijalnih stanova.

“Grad Zagreb, a i drugi gradovi u Hrvatskoj, bi se trebao povući za primjerom grada Beča koji godišnje na tržište izbaci tisuće stanova i na taj način smiruje potražnju”, smatra Novotny koji na optužbe da je to upletanje u slobodno tržište kaže kako mi u Hrvatskoj već odavno nemamo slobodno tržište, barem ne kada je riječ o tržištu nekretnina.

“Ja sam najveći zagovornik tržišta, ali slobodnog, ali ne monopoliziranog tržišta. Danas u Zagrebu imate duopol dvije građevinske tvrtke, a puno bolje nije ni u ostatku Hrvatske“, kaže Novotny ističući da bi socijalni stanovi dijelom riješili taj problem.




“Grad treba hitno intervenirati kako bi se stvorila veća konkurencija na strani ponude. To je jedino rješenje ovog velikog problema”, zaključuje Novotny.

 

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.