Dio Hrvata ostaje bez novca nakon uvođenja eura: Zašto to čine?

Ulazak Hrvatske u eurozonu, odnosno uvođenje eura kao službene valute donio je brojne promjene za hrvatske građane i poduzetnike. Privikavanje na cijene u trgovinama je prošlo dobro, a i baratanje eurima na računima sve je spretnije.

Ipak, među mnogobrojnim, mahom pozitivnim promjenama, jedna je bila izuzetno važna. Riječ je o zamjeni kuna u eure. Još su pamtljivi prizori s početka godine, kad su pred šalterima u bankama, pošti i FINA-i bili dugi redovi građana koji su se opraštali od kune i mijenjali ih u eure.

‘Čarape’ su i dalje pune

S vremenskim odmakom od gotovo godinu dana postalo je jasnije kakve je to posljedice izazvalo na financijskom tržištu. Naime, ispada da su građani kune držali mahom “u čarapama”, odnosno skupljali su novac mimo bankovnih računa, oročene štednje ili nekog drugog oblika depozita.

Loše vijesti za kupce stanova: ‘Ta vremena se neće ponoviti, kamata nije bila normalna’

“Početkom 2022. godine u optjecaju je bilo oko 35 milijardi kuna gotovog novca. Već do kraja prošle godine se to smanjilo na 15 milijardi, jer su ljudi u očekivanju uvođenja eura stavljali novce u banke da se riješe toga, što je bilo u skladu s kampanjom koju su Vlada i HNB provodili”, istaknuo je Mislav Brkić, viši savjetnik Direkcije za europske odnose Hrvatske narodne banke na konferenciji “Eurotransformacija: Prva godina s eurom – uzlet cijena nekretnina”. 

Podsjetimo, Vlada i HNB su molili građane, kako bi proces zamjene kuna u eure bio što jednostavniji i kako se ne bi napravio preveliki pritisak na novčarske institucije, da polože kune na svoje bankovne račune. Time je od 1. siječnja po automatizmu stara valuta zamijenjena novom po službenom tečaju od 7,53450 kuna za jedan euro.

Dio novca će propasti

Naravno, boljoj zamjeni novčanica pomoglo je i prijelazno razdoblje u prva dva tjedna siječnja, kad se moglo istovremeno plaćati objema valutama. Trgovci, ugostitelji i druge uslužne djelatnosti tad su redovito vraćale ostatak novca u eurima. To je dovelo do drastičnog pada kuna u optjecaju.

“U prva dva mjeseca ove godine bila je intenzivno povlačenje kuna, odnosno zamjena kuna za eure, tako da je sad u pitanju nekakvih ispod pet milijardi kuna ostalo u optjecaju. Prema iskustvima drugih zemalja, znamo da se neće sav novac vratiti u HNB, nego će dio novca propasti, bit će bačen”, naglasio je Brkić.

Do uvođenja eura vjerojatno bismo se pitali što bismo učinili s pet milijardi kuna. Čini se kako je odgovor stigao sam po sebi, budući da je otprilike toliko novca još uvijek “u čarapama” ili je stavljeno sa strane, za “crne dane”, u hrvatskim kućanstvima.

AKO MISLITE KUNE ČUVATI DOMA, OPREZ! Imate rok, zamjena za eure neće uvijek biti besplatna: Oni koji pronađu novčanice nakon 2024 ipak imaju opciju

No, kad bismo taj iznos pretvorili u eure po službenom tečaju, dobili bismo oko 663,6 milijuna eura. Za usporedbu, do rujna ove godine Vlada je iz državnog proračuna u obnovu javne infrastrukture na potresom pogođenim područjima uložila 600 milijuna eura.

Besplatna zamjena i dalje traje

Možda razlog ostanka tolikih kuna u optjecaju, leži u činjenici da građani odjednom bez naknade mogu zamijeniti svega 100 kovanica, a znamo da one vrijede manje od novčanica.

“Primjerice, kovanice od 1, 2 i 5 lipa se jednostavno ne vraćaju. One će ostati izvan sustava. Tako da će otprilike četvrtina ikad izdanih kovanica kuna će biti vraćena u HNB. Novčanice su u većem postotku vraćene, jer, naravno, više vrijede. Nekakvih devedesetak posto se očekuje da će se vratiti novčanica”, zaključio je Brkić.

A mi ćemo podsjetiti da je besplatna zamjena novčanica i kovanica kuna moguća u bankama, poštanskim uredima i poslovnicama FINA-e do kraja ove godine. U jednoj transakciji moguće je bez naknade zamijeniti 100 novčanica i 100 kovanica. Nakon 1. siječnja 2024. godine, zamjenu će vršiti isključivo HNB. Do 1. siječnja 2026. građani će moći zamijeniti kovanice kune, dok će novčanice biti moguće promijeniti trajno.