Foto: Unsplash, Ilustracija

Čovjek sam rješava problem koji muči svijet: Razljutilo ga je pivo u kinu, pokrenuo je tužbu

Autor: Dnevno.hr

Uz rast cijena kupci diljem svijeta primijetili su i smanjenje pakiranja brojnih proizvoda, ponajviše prehrambenih. U Francuskoj su tome odlučili stati na kraj obvezivanjem trgovaca da upozoravaju kupce na smanjenje pakiranja proizvoda koje ne prati i pad cijena. U Americi je, pak, stvar u svoje ruke uzeo jedan čovjek koji je tužio lanac kina Cinemark.

U tužbi koju je podnio saveznom sudu u Teksasu, Shane Waldrup tvrdi da je u Cinemarku na Valentinovo naručio pivo od sedam decilitara. No, učinilo mu se da čaša nije dovoljno velika. Odnio ju je kući i izmjerio da ona može primiti samo šest i pol decilitara tekućine.

“Ova je tužba još jedan primjer potrošača koji nesvjesno preplaćuju za navodnu korist koju ne primaju. Iako se pola decilitra prodavaču mogu činiti beznačajnima, krajnji cilj je da kupac ne dobiva ono što mu je prodavač obećao”, rekao je Jarrett Ellzey, jedan od Waldropovih odvjetnika u izjavi za CNN.

Foto: Guliver

Veća zarada na manje posjetitelja

Iz prozvanog lanca kina nisu komentirali ovaj slučaj. No, znakovito je to što su u posljednjem tromjesečju uprihodili 243 milijuna dolara samo od koncesija, što uključuje i posluživanje hrane i pića, dok su od ulaznica zaradili 322,2 milijuna dolara. Prihod od koncesija je lani bio tri posto veći nego 2019. godine, iako je posjećenost bila 25 posto niža.

I u Waldrupovoj tužbi se navodi kako Cinemark zarađuje na sve manjem broju posjetitelja. Piće od šest decilitara u kinu kojeg je Waldrup posjetio košta 7,80 dolara bez poreza, dok piće od sedam decilitara košta dolar više.

“Piće od sedam decilitara trebalo bi ponuditi ponudu za potrošače iznad cijene pića od šest decilitara: 0,37 dolara za pola decilitra naspram 0,39 dolara za pola decilitra; ali zbog stvarne količine od 6,5 decilitara dostupne u pakiranju od sedam decilitara, cijena je 0,40 dolara za pola decilitra, što veće piće čini skupljim”, stoji u tužbi.

Jesu li Hrvati zaista najveći naivci na svijetu: Možda i jesu ako pristaju plaćati ove cijene




Nezgodna ‘shrinkflacija’

To je samo jedan u nizu primjera “shrinkflacije”, odnosno smanjivanja pakiranja proizvoda u vrijeme visoke inflacije. Time proizvođači smanjuju svoje troškove, umjesto da podižu cijene. “Potrošači su umorni od toga da ne dobiju vrijednost za svoj teško zarađeni novac, dok korporacije dobivaju nepredviđenu dobit jer nude proizvod slabijeg učinka ili, kao u ovom slučaju, nepotpun proizvod. Iako se često krivo shvaćaju, kolektivne tužbe funkcioniraju kao sredstvo za promjenu loše poslovne prakse poput ove”, rekao je Ellzey.

Shrinkflacija je prisutna i u Hrvatskoj, ali u puno kompleksnijim uvjetima. Iako se govorilo kako uvođenje eura neće značajnije utjecati na rast cijena, koje se trebalo kontrolirati njihovim paralelnim iskazivanjem u kunama i eurima, mnogi su trgovci to iskoristili kako bi zaokruživali cijene na više. Vlada je uvela pojam “neopravdanog dizanja cijena”, ali u praksi zbog toga nitko nije odgovarao. Cijene nisu bile samo zaokruživane na neki cijeli broj, već su znale porasti ponekad i za više od 50 posto.




Ublažavanju rasta cijena nije pomoglo niti smanjivanje PDV-a na određene namirnice i proizvode, kao niti Vladina odluka o zamrzavanju cijena pojedinih osnovnih, mahom prehrambenih, proizvoda koja je još uvijek na snazi. Iz državnog proračuna su izdvojena sredstva za aplikaciju “Praćenje cijena”, no ona je doživjela potpuni debakl.

Neke su stvari pojeftinile, ali to nitko nije primijetio: ‘Očito da cijene i nisu tako strašne’

Autor:Dnevno.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.