CIJENE IDU GORE, PLAĆE STOJE NA MJESTU: ‘Većih plaća neće biti dok Hrvatska ne izliječi svoju najveću boljku’

Ekonomski analitičar Damir Novotny komentira neke od najvažnijih ekonomskih događaja u prošlom tjednu.

I dok cijeli svijet brinu rastuće cijene, šef Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović ukazuje na to kako je u Hrvatskoj veći problem nedostatak radne snage, nego rastuća inflacija te da nam je potrebna hitna liberalizacija tržišta rada.

S njim se slaže i Novotny napominjući kako nam nedostaje radne snage, ali kako u isto vrijeme nemamo ni dovoljno radnih mjesta.

Liberalizacija tržišta rada

“Prije svega, treba krenuti od kreiranja radnih mjesta, a onda paralelno s tim otvoriti tržište rada. Pri tome ne treba zaboraviti da iako je potrebna liberalizacija tržišta rada, Hrvatskoj na prvom mjestu ne bi trebao biti uvoz radnika, već stvaranje radnih mjesta. Nažalost, u našoj zemlji postoje ljudi, pa čak i ekonomisti, koji smatraju da ne treba stvarati nova radna mjesta, zaboravljajući da bez otvaranja novih radnih mjesta i zapošljavanja socijalni sustav koji smo stvorili neće moći preživjeti. Ako se ne budu stvarale nove vrijednosti, svi oni koji su navikli da im se dijeli, više neće imati što dobiti”, uvjeren je analitičar ističući kako je bez obzira na mišljenja nekih ekonomista, Hrvatska daleko od zemlja blagostanja da bismo sebi mogli dozvoliti letargiju i odmaranje na prošloj slavi.

Prošlog tjedna smo objavili kako poslodavci na austrijskim zimovalištima ne mogu naći dovoljno radnika iako im nude plaće i trostruko veće nego prethodnih godina. Ništa bolja situacija nije ni u Hrvatskoj, gdje nije bilo teško primijetiti kako su najizdašnije božićnice ove godine davale upravo hotelijerske kuće.

Tako Valamar ima akciju “Dobar posao u Valamaru”, gdje se uz oglašene poslove među prvim objavama nalazi vijest kako će do kraja 2021. godine isplatiti 13. plaću i dodatne nagrade u ukupnom iznosu od 5.000 do 7.800 kuna neto koju će primiti više od 2.500 stalnih djelatnika, te će u stalni radni odnos primiti još 400 djelatnika. Hoće li to biti dovoljan poticaj našim građanima da ostanu doma, umjesto da krenu trbuhom za kruhom u neku od bogatijih zemalja EU, vidjeti ćemo poslije Uskrsa kada će se vidjeti koliko je radnih mjesta ostalo nepopunjeno.

Turizam ne može biti strateška grana

I dok velike tvrtke poput Valamara mogu sebi priuštiti 13. plaću i dodatne nagrade za zaposlenike, to isto nije slučaj i za male tvrtke. Na pitanje da li bi Vlada poreznim olakšicama trebala pomoći malim tvrtkama da zadrže radnike, Novotny odgovara kako bi u kratkom roku trebalo nastaviti sa rasterećenjem rada, no već u srednjem roku je to ozbiljan problem.

“U Hrvatskoj kao da je teško reći da su plaće povezane s produktivnošću. Ako ako nema dovoljno visoke produktivnosti ni plaće ne mogu rasti, a naš turistički sektor boluje od niske razine produktivnosti”, ističe Novotny.

Napominje kako su u turizmu potrebna velika ulaganja u ljudski razvoj i kapital jer je to radno intenzivna djelatnost, a u isto vrijeme su poslovni rezultati niski jer se resursi u hrvatskom turizmu koriste neučinkovito:

“Jedan od velikih problema našeg sektora je taj što se sve ono što se zaradi u sezoni, potroši u ostatku godine. To je jedan od razloga zašto hrvatski turizam nije i ne može biti strateška grana na koju se Hrvatska treba oslanjati u budućnosti”, rekao je ističući kako turizam može biti važan za regionalni razvoj, ali ne i za razvoj gospodarstva u cjelini:

“Pogledajte samo Istru. Riječ je o našoj najrazvijenijoj regiji nakon Zagreba, a to je uspjela zato što se u svom razvoju nije oslonila samo na turizam, te zahvaljujući snažnoj industriji postižu dobre rezultate i izvan turističke sezone”.

Dok naši radnici u potrazi za višim plaćama odlaze na zapad, Novotny napominje da većih plaća u turizmu neće biti dok se ne poveća produktivnost:

“Cijene moraju ići gore, ne dolje. U Austriji su cijene višestruko skuplje nego kod nas, a potražnja im zbog toga nije ništa pala već svake godine raste. Kod nas nažalost prevladava turizam osrednje kvalitete i osrednjih cijena, te je i produktivnost niska. Ali nije to problem samo u turizmu. I drugi naši sektori muku muče s produktivnošću”.

Migracije unutar zemlje

U potrazi za radnicima, Vlada je prošlog tjedna predstavila novu mjeru pod nazivom “Biram Hrvatsku” u sklopu koje će povratnici iz EU, koji u Hrvatskoj žele otvoriti svoj biznis, uz poticaj za samozapošljavanje od 150.000 kuna moći će dobiti i dodatnih 50.000 kuna za povratak, a oni koji unutar države žele preseliti poslovanje iz više razvijenih u manje razvijene krajeve, dobit će dodatni iznos od 25.000 kuna.

“Hrvatska nije jedina zemlja koja raznim mjerama pokušava osigurati kvalificiranu radnu snagu diljem Hrvatske, ali teško je vjerovati da će se netko tko je pronašao radno mjesto u jednoj od razvijenih europskih zemalja, vratiti zbog tih 200.000 kuna. Uostalom, svakome je jasno da ta svota nije ni blizu dovoljna da bi se pokrenulo poduzeće, tako da teško da će ova mjera imati nekog učinka”, uvjeren je Novotny.

Umjesto toga, ističe analitičar, trebalo bi se horizontalno s drugim resorima povezati da se stvaraju nova radna mjesta.

Kao primjer ističe slovački grad Nitru u kojem je prije tri godine otvorena tvornica Jaguar Land Rovera vrijedna više od 1.4 milijardi eura.

“Nitra je za vrijeme socijalizma bila poznata kao vojni grad jer su tamo bili stacionirani ruski vojnici. Nakon odlaska ruske vojske, grad je patio od nedostatka radnih mjesta da bi se prije tri godine u njemu otvorila tvornica Jaguar Land Rovera u kojoj se zaposlilo nekoliko tisuća ljudi. Kad bi se tako nešto dogodilo u Hrvatskoj, tada bi sve ove priče o samozapošljavanju bile drugorazredne”, govori Novotny ističući kako se u Hrvatskoj trebaju otvoriti industrijska radna mjesta, koja zapošljavaju ljude koji nisu traženi globalno, već lokalno.

“Tek nakon što privučemo investicije i otvorimo radna mjesta,  dogoditi će se unutrašnje migracije unutar zemlje, a možda se i neki od naših ljudi vrate kući. Ovako, ovo je samo jedna izolirana mjera od koje neće biti nikakvih rezultata”.