Foto: Ronald Gorsic / CROPIX/Ilustracija

Cijene hrane bi mogle rasti svake godine: Ovo će osjetiti cijeli svijet

Autor: Dnevno.hr/M.P.

Klimatske promjene, a posebno rastuće temperature, mogu uzrokovati povećanje cijena hrane za 3,2% godišnje, prema novoj studiji istraživača u Njemačkoj. Kako se klimatske promjene nastavljaju pogoršavati, ova inflacija cijena značit će da sve više ljudi diljem svijeta nema raznoliku i zdravu prehranu ili jednostavno nema dovoljno hrane.

Nova analiza pokazuje da bi globalno zatopljenje moglo uzrokovati povećanje inflacije cijena hrane za između 0,9 i 3,2 postotna boda godišnje do 2035. Isto zatopljenje uzrokovati će manji porast ukupne inflacije (između 0,3 i 1,2 postotna boda), dakle veći udio prihoda kućanstva trebalo bi potrošiti na kupnju hrane.

Taj učinak osjetit će se u cijelom svijetu, kako u zemljama s visokim tako i u zemljama s niskim dohotkom, ali nigdje više nego na globalnom jugu. Kao i kod raznih drugih posljedica klimatskih promjena, Afrika će biti najgore pogođena unatoč tome što malo pridonosi njihovim uzrocima. Inflacija cijena hrane povezana s klimom može se raščlaniti na nekoliko međusobno povezanih problema, piše Science Alert.

Foto: Nikolina Vukovic Stipanicev / CROPIX

Promjena godišnjih doba, štetnika i bolesti

Prvi je da isti učinci klimatskih promjena koji uzrokuju inflaciju već otežavaju dostupnost hrane. Primjerice, više temperature mogu uzrokovati pomicanje dugo uspostavljenih i predvidljivih poljoprivrednih sezona i tako mogu spriječiti proizvodnju usjeva.

Ostale posljedice mogu uključivati ​​više izbijanja štetočina i bolesti koje iscrpljuju stoku i zalihe hrane, te toplinski stres na ionako lošim cestama što otežava pristup ruralnim zajednicama.

Svi ovi čimbenici guraju cijene naviše i smanjuju kupovnu moć pogođenih kućanstava. Pokretači inflacije hrane već pogoršavaju dostupnost hrane.

Foto: Francis Dean/Dean Pictures, Guliver Images

Rast same inflacije

Drugi dio ovog problema je rast same inflacije. Povećanje cijena od 3% godišnje značilo bi da su kućanstva manje u mogućnosti kupiti ono što im je potrebno. Vjerojatno bi morali napraviti kompromis s kvalitetom ili možda čak kulturno važnom hranom. To zauzvrat čini ljude osjetljivijima na bolesti i druge zdravstvene probleme.




Pothranjenost je vodeći uzrok imunodeficijencije u svijetu.Vjerojatnije je da će se oni bez ikakvog obrazovanja baviti zanimanjima koja su osjetljiva na klimu, kao što je poljoprivreda i tako će biti neposrednije izloženi. Podučavanje ljudi o klimatskim promjenama moglo bi omogućiti određenu sposobnost prilagodbe na njih, a time i povećati sigurnost hrane.

Foto: Unsplash

Prilagodba i obrazovanje

Promjene u klimi multiplikator su rizika od gladi za one populacije s ukorijenjenom ranjivošću. U svjetlu toga, 134 zemlje na COP28 potpisale su deklaraciju o uključivanju prehrambenih sustava u svoje klimatske akcije, kako bi se osiguralo da svi imaju dovoljno hrane u jeku klimatskih promjena.

Istraživači koji stoje iza nove studije sugeriraju da bi smanjenje emisije stakleničkih plinova moglo ograničiti sve utjecaje na globalno gospodarstvo. Diverzifikacija gospodarstva poslužila bi kao zaštita za one zajednice koje se oslanjaju na poljoprivredu i za hranu i za prihod.




Državna intervencija također bi mogla osigurati financijsku zaštitu i pomoć u prehrani za one koji su ranjivi kako ne bi bili zarobljeni u ciklusu siromaštva zbog inflacije i smanjenog pristupa hrani.

Otišao u trgovinu sat vremena prije zatvaranja: Kući se vratio s nevjerojatnim ulovom

Autor:Dnevno.hr/M.P.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.