fbpx
Foto: Damjan Tadic / CROPIX

CIJENA NAFTE OŠTRO PADA, A S NJOM I CIJENA BENZINA! U pozadini toga je razlog zbog kojega bismo svi trebali biti zabrinuti

Autor: Dnevno.hr

Cijene nafte na svjetskim tržištima prošlog su tjedna oštro pale, spustivši se na razine od veljače ove godine. Tako je cijena barela na londonskom tržištu pala 8,7 posto, na 94,92 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 9,7 posto, na 89,01 dolara.

Novi pad se nadovezao na srpanjski, tijekom kojeg je barel na londonskom tržištu pojeftinio oko 4, a na američkom tržištu gotovo 7 posto. Cijena nafte na međunarodnim tržištima sada je na najnižoj razini od veljače ove godine kada je počeo rat u Ukrajini.

Trgovci naftom su zabrinuti zbog snažne inflacije, usporavanja gospodarskog rasta i potražnje, a još veći pad cijene barela ograničavala je tijesna ponuda.


Nakon što je britanska središnja banka u četvrtak podignula kamatnu stopu za 50 baznih bodova, na 1,75 posto, najviše u zadnjih 27 godina, te upozorila da bi gospodarstvo moglo ove godine utonuti u recesiju koja bi mogla potrajati sve do 2024, zabrinutost raste.

Američko gospodarstvo posljednja dva tromjesečja bilježi pad aktivnosti te je po definiciji već u tehničkoj recesiji.

Zabrinutost zbog više zaposlenosti

Investitore ipak više zabrinjava skok zaposlenosti u srpnju za 528 tisuća, što je više od očekivanja i ujedno 19. mjesec zaredom da broj zaposlenih u najvećem svjetskom gospodarstvu raste što otvara put Fedu da nastavi ss agresivnim podizanjem kamatnih stopa.

Fed je već u dva navrata podignuo kamatne stope za 0,75 postotnih bodova, odnosno ukupno za 1,5 posto, a slično bi mogao učiniti i u rujnu, jer želi obuzdati rekordnu inflaciju.

Od posljednje ekonomske krize kamate su bila na najnižim povijesnim visinama kako bi se stimulirao gospodarski rast. Više kamatne stope negativno utječu na gospodarski rast, što bi zauzvrat moglo dovesti do pada potražnje za naftom najvećeg svjetskog potrošača.

Ponuda je  dalje slaba, a podaci tvrtke za energetske usluge Baker Hughes Co. pokazuju kako je broj bušotinskih postrojenja, rani pokazatelj buduće proizvodnje u SAD-u, smanjen u tjedan dana do 5. kolovoza, po prvi put u zadnjih 10 tjedana i to za njih sedam, na ukupno 598.




Sada se čeka da se vidi hoće li OPEC+ povećati proizvodnje nafte za 100.000 barela dnevno (bpd) u rujnu, iako je to jedno od najmanjih povećanja proizvodne kvote otkad su uvedene 1982.
Tek ostaje za vidjeti kako će se kretati opskrbljenost tržišta s približavanjem zime, s obzirom da bi sankcije Europske unije kojima se zabranjuju pomorski uvoz ruske sirove nafte i naftnih proizvoda trebale stupiti na snagu 5. prosinca.

“Budući da EU zaustavlja pomorski uvoz ruske nafte, postavlja se ključno pitanje – hoće li bliskoistočni proizvođači preusmjeriti svoje barele u Europu kako bi popunili prazninu. Kako će se ta politika naftnih sankcija Rusiji odraziti na tržište bit će jedna od najkonzekventnijih stvari koje treba promatrati do kraja godine”, smatra analitičar RBC-a Michael Tran.

 




Autor:Dnevno.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.