fbpx
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

ČEKA LI NAS APOKALIPSA POSKUPLJENJA? Analitičar zagrmio: Što više pričamo o inflaciji, to će cijene iz dana u dan biti sve više

Autor: Ivana Jurišić

Kao što smo već pisali, jučer su i građane i gospodarstvenike šokirali novi podaci Državnog zavoda za statistiku kada su objavili da su potrošačke cijene u Hrvatskoj u kolovozu porasle 3,1 posto na godišnjoj razini. Posebno šokira što je riječ o najvišoj stopi inflacije još od travnja 2013. kada je iznosila 3,3 posto. Ne umiruje ni činjenica da je riječ o ubrzanju inflacije kada se gleda prethodnji mjesec srpanj u kojem je zabilježena inflacija od 2.8 posto.

Mnogi će reći nije ni čudo. Pa nema dana u kojem mediji ne objave vijest o nekom poskupljenju. Prvo je to bilo ulje, pa kruh, pa krumpir, pa kava, o poskupljenju građevinskog materijala da i ne govorimo. Ljude je već strah otvoriti portale jer ih svako jutro dočeka vijest o nekom novom poskupljenju.

Najviše narasle cijene prijevoza

Podaci DZS-a nam govore kako nije sve u našoj glavi. Pa su tako na godišnjoj razini najviše porasle cijene prijevoza, čak 9,9 posto u odnosu na kolovoz prošle godine. Njih u stopu slijedi uspon proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda, koje su u kolovozu porasle za 9,3 posto u odnosu na isti mjesec lani, što je njihov najveći skok od siječnja 2011. godine, od kada se prate ti podaci.

Ekonomski analitičar Damir Novotny govori kako je toliki rast inflacije bio i očekivan:

“Prošla godina je zbog pandemije bila godina jako niske potražnje i vrlo slabe ponude, dok je ove godine potražnja eksplodirala u svim tržišnim segmentima. Dogodilo se da su potrošači koji prošle godine nisu mogli kupovati pa su uštedjeli neke novce, počeli puno više trošiti nakon otvaranje gospodarstva”.

Novotny ističe kako smo mi u Europi zaboravili na inflaciju zato što je globalizacija učinila svoje i cijene su uglavnom bile pod kontrolom niskih cijena iz azijskih zemalja:

“Sada kako su se ti nabavni lanci potpuno poremetili, neki se i potpuno slomili, cijene su u Europi otišle gore. Kad tome dodamo nestašicu čipova za automobile, čelika, građevinskog materijala, nikakvo čudo da imamo inflaciju”.

Kaže kako nakon prošlogodišnje godine nitko nije očekivao tako brzi oporavak i kako je takav razvoj događaja iznenadio sve sudionike lanca proizdvodnje u Europi koji su ovisili o globalnim nabavnim lancima:




“Kad tome dodate da je brodski prijevoz poskupio 500 posto, kao i da kontejneri u lukama na ukrcaj čekaju i do dva mjeseca, vidi se koliko se cijeli sustav poremetio”.

Na pitanje kada možemo očekivati prestanak rasta cijena ističe kako je to jako teško predvidjeti:

“Određene procjene Američkih federalnih rezervi i Europske središnje banke govore kako se ipak radi na kratkotrajnom poremećaju na tržištu koje bi se trebao stabilizirati u roku od godina, najdulje dvije, te da će se uspostaviti novi nabavni lanci kao i povećati proizvodnja industrijskih inputa što bi cijeli sustav trebalo stabilizirati”.

Izazovi u budućnosti

Puno pesimističniji je ekonomski analitičar Velimir Srića koji kaže da je inflacija životinja koja što se više priča o njoj, više raste:




“Što se više priča o njoj, svi više očekuju rast cijena i čim imaju prilike u svoje cijene ugrade to očekivanje da baš oni ne bi bili žrtve porasta cijena, posebno kad se priča o porastu cijena energenata kao što je sada kod nas slučaj”, kaže.

“Kad se kao što se sada događa, stalno priča o potencijalnim nestašicama nekog proizvoda u budućnosti, onda to izaziva lančanu reakciju. A kod nas nema dana da se ne priča o nestašici nečega, jednog dana je to gorivo, drugog krumpir, trećeg ulje”.

Analitičar kaže da je i jedan od razloga povećanja cijena u Hrvatskoj, skorašnje uvođenje eura.

“Iako je rast cijena u većini zemalja koje su prešle na euro bio nizak, ipak se svugdje dogodio. Moramo isto biti svjesni toga da su druge zemlje prelazile na euro kada nije bilo pritiska inflacije o kojoj sada pričamo:

Kao drugi razlog rasta cijena Srića ističe veliku ekspanzivnu monetarnu politiku, u svijetu, pa i kod nas:

“Rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda od 9.3 posto je alarm jer se radi o jednoj ogromnoj brojci. Pitanje je kako toj bolesti stati na put u doba kada svi žele potrošnju, rast i hraniti tu ekonomsku životinju novcem koji dodatno izaziva inflaciju”.

Srića ističe kako se sada polako budi i ono što se godinama i zbog pandemije stavljalo pod tepih, a to je prenapuhani investicijski balon:

“Kada znamo da je Dow Jones od početka pandemija narastao s 19.000 na 29.000, onda je jasno da tu nema realnog rasta već je upumpan novac da se stvara vrijednost koja ne postoji i to se onda izražava i u rastu cijena. Ja se nadam da naš ministar financija to razumije jer su pred nama veliki izazovi u budućnosti”, siguran je Srića.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.