Booking će morati Talijanima iskeširati 94 milijuna eura: Provjerili smo kako stvari stoje kod nas

Iznajmljivači turističkog smještaja u Italiji ne spavaju mirno. Naime, proteklog tjedna se kompanija Booking.com, vlasnica popularne istoimene platforme za iznajmljivanje smještaja, nagodila s talijanskim poreznicima te se obvezala platiti 94 milijuna eura PDV-a. Time je zaključen dugogodišnji sudski spor težak čak 153 milijuna eura, koliko je iznosio ukupni porezni dug, prenio je Poslovni dnevnik.

Uz to, Talijani istražuju je li druga popularna platforma za iznajmljivanje, AirBNB, također nabila porezni dug. Već je naložena zapljena 779,5 milijuna eura od same platforme i njenih bivših djelatnika.

Tamošnje vlasti nisu dobile sve što su tražile, dok su online platforme doživjele znatni financijski udarac. Vlada premijerke Giorgie Meloni želi postrožiti naplatu poreza za kratkoročni najam, kako bi popravila javne financije.

Paušale plaćaju iznajmljivači

S obzirom na svotu poreza koja se može dobiti samo od turističkog najma i to djelomično, jer ne iznajmljuju svi preko Bookinga ili AirBNB-a, odlučili smo provjeriti kakva je situacija s naplatom poreza od online platformi u Hrvatskoj.

Odgovore smo potražili u Poreznoj upravi, koja nam je odmah dala do znanja kako online platforme ne podliježu plaćanju paušalnog poreza na turističko iznajmljivanje. Taj porez, kojeg propisuju jedinice lokalne samouprave u iznosu od najmanje 19,91 do najviše 199,08 eura po krevetu, plaćaju isključivo iznajmljivači. Uz to, jasno, trebaju platiti i porez na dohodak temeljem obavljanja djelatnosti.

Ovo je razlog zašto većina Hrvata ne može kupiti stan: ‘To što se nama događa je nevjerojatno’

“Građanin je iznajmljivač koji ostvaruje dohodak od iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu te je obveznik plaćanja poreza na dohodak po osnovi obavljanja te djelatnosti. Porez na dohodak se najčešće utvrđuje u paušalnom iznosu pod uvjetima i na način propisan propisima o porezu na dohodak. Iznajmljivač koji ne zadovoljava sve propisane uvjete, a ostvaruje dohodak od imovine po osnovi iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu, dohodak i porez na dohodak utvrđuje na način propisan za samostalne djelatnosti, to jest vođenjem poslovnih knjiga”, odgovorili su nam iz Porezne uprave.

Treba reći kako prihodi od paušalnog poreza na turističko iznajmljivanje nije beznačajan. U 2022. godini, država je prikupila 25.393.078,31 eura, dok se od početka do 31. listopada ove godine u državni proračun slilo 23.656.996,84 eura. S obzirom na turističke pokazatelje, paušal bi do kraja godine mogao biti približan lanjskome.

Mali porezni obveznici

Ali, to nije sve. Osim poreza na dohodak i turističkog paušala, iznajmljivači plaćaju i porez na dodanu vrijednost (PDV). To su, ionako, po Zakonu o PDV-u, dužni svi koji samostalno i trajno obavljaju bilo kakvu gospodarsku djelatnost, a imaju sjedište, poslovnu jedinicu, odnosno prebivalište ili boravište u Hrvatskoj. Iznajmljivači mahom spadaju u male porezne obveznike, s obzirom na to da im vrijednost pruženih usluga u prethodnoj kalendarskoj godini ne prelazi svotu od 39.816,84 eura.

“Građani iznajmljivači koji primjenjuju paušalno oporezivanje porezom na dohodak, koji nisu upisani u registar obveznika PDV-a smatraju se malim poreznim obveznicima u odnosu na usluge (primjerice usluge oglašavanja, posredovanja i slično) koje im obavljaju porezni obveznici iz drugih država članica Europske unije ili iz trećih zemalja. Prema tome kada mali porezni obveznici primaju usluge od poreznih obveznika iz drugih država članica Europske unije, obvezni su zatražiti dodjelu PDV identifikacijskog broja te na primljene usluge obračunati i platiti hrvatski PDV”, poručuju iz Porezne uprave.

Iznajmljivačima koji imaju PDV identifikacijski broj, porezni obveznici iz druge države članice Europske unije neće zaračunati PDV svoje domicilne zemlje. Umjesto toga, iznajmljivači su dužni na primljenu uslugu obračunati i platiti hrvatski PDV po najvišoj stopi od 25 posto. U to ulaze i usluge koje obavljaju i strane agencije iz trećih zemalja.

Uz porez ide i provizija

Pojednostavljeno, iznajmljivači platformama dostavljaju podatke o PDV-u koje su one potom dužne platiti. Koliki je iznos PDV-a naplaćenog od internetskih platformi, odnosno pružatelja usluga od Porezne uprave nismo uspjeli doznati jer oni ne vode evidenciju o prikupljenom porezu na taj način. No, priznali su nam da su u pojedinim slučajevima utvrdili nesrazmjere između poreznih podataka te podataka drugih institucija u zemlji i članicama EU, što bi značilo da neki iznajmljivači nisu platili porez.

No, da bi uopće iznajmljivači, a njih u Hrvatskoj zajedno s hotelima Booking broji 108.259, mogli turistima nuditi uslugu smještaja, moraju sklopiti ugovor između agencije ili online platforme. Tim ugovorom definirana je cijena, ali i iznos te uvjeti plaćanja provizije.

“Booking.com posluje prema modelu temeljenom na proviziji, što znači da nam plaćate određeni postotak za svaku rezervaciju. Vaš objekt plaća proviziju za potvrđene boravke nakon što se gost odjavi i plati. Provizija će također biti naplaćena za rezervacije bez opcije povrata novca, bez obzira na to je li gost boravio u objektu ili nije. Početkom svakog mjeseca poslat ćemo vam račun koji uključuje sve vaše rezervacije iz prethodnog mjeseca te ukupan iznos dospjele provizije za te rezervacije. Tako nam morate platiti samo jedanput mjesečno”, stoji na stranici Booking.com.

Ujednačavanje naplate PDV-a

Iz porezne uprave su nam otkrili i da je Europska komisija objavila Prijedlog o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu pravila o PDV-u za digitalno doba. Njime se planira i riješiti gorući problem jednakog postupanja pri oporezivanju online platformi na prostoru cijele EU.

“Tim se mjerama Komisija nada smanjiti jaz PDV-a, bolje suzbijati prijevare povezane s PDV-om, osigurati pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i stati na kraj narušavanju tržišnog natjecanja. U tom smislu, izvjestitelj naglašava potrebu poštovanja načela proporcionalnosti između cilja borbe protiv prijevara i poteškoća koje bi mogle nastati u primjeni predloženih pravila u stvarnom životu poduzeća. Borba protiv prijevara ne smije se provoditi na štetu većine poduzeća koja rade transparentno i u dobroj vjeri.

Otkrivena prosječna cijena noćenja u kampu: Ovo si većina Hrvata ne može priuštiti

Isto tako, digitalni paket mora poštovati temeljna prava na privatnost i zaštitu osobnih podataka. Stoga, prijenos djelomičnih podataka može upotrebljavati samo nadležno upravno tijelo isključivo u kontekstu borbe protiv prijevara povezanih s PDV-om i ne smije zadirati u poslovnu tajnu i zaštitu osobnih podataka. Prelaskom na digitalnu prijavu u stvarnom vremenu koja se temelji na elektroničkom izdavanju računa, poduzećima koja izvršavaju transakcije unutar Europe bit će nametnuti stroži uvjeti za sve B2B isporuke robe i usluga u ime borbe protiv prijevara”, stoji u obrazloženju izmjena direktive.

Direktiva i brojne uredbe koje idu uz nju trebale bi stupiti na snagu između siječnja 2024. i siječnja 2028. godine. Uz to, ažuriranja pravila o naplati PDV-a u putničkom prijevozu i iznajmljivanju smještaja, gdje je posebno uočljiva digitalizacija usluga, moglo bi dovesti do poskupljenja za krajnje korisnike, upozoravaju iz Europske komisije.