‘BITI POŠTEN I JE*EN U HRVATSKOJ NE IDE’ Dostavljači i taksisti u problemu zbog rada na crno

Viđamo ih na ulicama naših gradova, a većina je bar jednom koristila njihove usluge. Možda ste čak i razmišljali popuniti kućni budžet radom za neku od tvrtki koje se bave ovim načinom dostave, no, iako su ponude za posao zvučale primamljivo, čini se da situacija u praksi i nije tako bajna. Wolt, Glovo i Pauza nazivi su nekih od aplikacija koje nude brzu uslugu odabrane hrane i namirnica kod nas, a pod kakvim uvjetima rade ti dostavljači, otkriva Dnevnik.hr

Naime, na društvenim mrežama otvorene su grupe u kojima dostavljači i taksisti dijele svoja iskustva, vezana uz rad za te platforme, ali i posredničke tvrtke, koje nazivaju “agregatori”, a koji su u poziciji njihovih poslodavaca. Situacija koju oni predstavljaju, daleko je od idealne.

“Moderno ropstvo”

Jedan od glavnih problema koje navode ovi dostavljači je rad na crno, plaća koja nije ni blizu one koja im je obećana, kao i niz prekovremenih koji nisu plaćeni.

“Proživio sam pakao! Dobio sam ugovor na četiri sata koji nikad nije prijavljen, rekli su mi da je pro forme, samo da dobijem opremu i da mogu krenuti odmah voziti”, rekao je jedan od dostavljača za DNEVNIK.hr i dodao da mu je agregator kazao kako će ga u konačnici prijaviti na dva sata, no da mora voziti najmanje 30 sati biciklom odnosno 40 sati automobilom tjedno jer da inače njegova tvrtka nema zarade.

On je jedan od dostavljača koji nikad nije prijavljen. Komunikacija s agregatorom išla je putem Whatsapp aplikacije na mobitelu i grupe na Facebooku, a po novac je išao u središte tvrtke i dobivao ga na ruke.

“Natezao sam se za novce, isplate su uvijek bile umanjene za više nego je bio dogovoreni postotak, sve je to bilo vrlo čudno. Kad bih rekao da isplata ne štima, počinjale su prijetnje i vrijeđanje. Tu mi nije pomogla ni platforma za koju sam vozio, a koja je u međuvremenu zabranila prelaske dostavljača od jednog agregatora do drugog. Jednostavno se nađete pred zidom i morate biti kod ‘poslodavca’ koji vas ucjenjuje jer ne smijete otići drugome. S obzirom na to da nisam imao izbora jer sam ostao bez posla, vozio sam dostave svakodnevno”, dodaje dostavljač.

“Navuku vas pričom o 4000 kuna tjedno”

“Navuku vas pričom da ćete zarađivati do 4000 kuna tjedno. Sumnjivo je bilo u samom početku, taj je iznos nemoguće zaraditi legalno u ovoj državi. Cijela ekonomija nam je takva, posvuda vam govore u bruto iznosima”, rekao je drugi dostavljač.

“Platforme ne žele imati zaposlenike jer, prema Zakonu o radu, svaki zaposlenik ima neke benefite, poput godišnjeg, doprinosa, bolovanja, slobodnih dana… Imaju agregatore kako ne bi bilo odgovorni za dostavljače koji rade za njih, oprali su ruke i zaposlenicima se bavi netko treći, za određeni postotak”, dodao je.

“Kažu vam da radite za 50 kuna na sat. No nitko ne kaže da se nakon amortizacije goriva, poreza i prireza, bankovnih pristojbi i ostalih davanja, ta zarada smanji na ispod 20 kuna na sat”, navodi.

“Suptilno vas tjeraju da radite 60 sati tjedno kako bi nešto zaradili”

“Lažno se prezentiraju informacije, a onda kreće presing. Jedna od platformi traži da se napravi 150 dostava tjedno za dodatni bonus od 1000 kuna. To je negdje od 60 do 70 radnih sati tjedno. Suptilno vas tjeraju da radite 60 sati tjedno kako bi nešto zaradili, to je moderno ropstvo”, ističe dostavljač.

“Rad na crno odgovara blokiranima”

Jedan od dostavljača potvrdio je da nekim njegovim kolegama odgovara rad “na crno” te kako agregatori daju dostavljačima na izbor žele li i na koliko sati biti prijavljeni. S obzirom da od platformi dobivaju isti iznos novca, a da kod neprijavljenog rada nema davanja za državu, njihova zarada je na taj način veća.

“Koliko god mi je pasalo biti prijavljen na dva sata toliko sam i mrzio što varam. Ali biti pošten i je*en u Hrvatskoj ne ide! To možete citirati”, navodi sugovornik za Dnevnik.hr. Smatra da bi upravo pisanje o takvom načinu poslovanja moglo dovesti do toga da platforme “pritisnu” agregatore na prijavu dostavljača što bi, ističe, dovelo do smanjenja zarade i dostavljači bi masovno počeli odlaziti. Izlaz vidi u tome da se digne cijena starta po dostavi.

Druga strana -“dostavljači ne rade, ne žele prijavu”

Tvrtke koje zapošljavaju dostavljače imaju pak drugu priču. Navode tako kako mnogi dostavljači ne rade koliko trebaju, dok im oni moraju isplatiti minimalnu plaću, zbog čega navode, gomilaju se gubici. Uz to, navode kako je mnogima problem i činjenica što su blokirani, pa im navodno upravo zbog toga ne odgovara prijava.

“Maksimalno pokušavamo da sve bude po zakonu, no problem su dostavljači koji su blokirani u banci i koji ne bi htjeli biti prijavljeni pa ih moramo maknuti iz svoje tvrtke i ne surađujemo s njima. Pojavi se uvijek neka nova firma koja im nudi da rade bez prijave i nama to predstavlja problem. Mi koji se trudimo raditi sve po zakonu, koji ne otvaramo svakih šest mjeseci nove firme, mi imamo problem s tim”, istaknuo je jeda od direktora tvrtke koja se bavi uslugom ovakvog tipa dostave.

Potrebno prilagoditi Zakon o radu

Jedna od tvrtki navodi da je glavni problem u Zakonu o radu koji nije prilagođen djelatnostima platformi nego definira fiksno radno vrijeme i fiksnu plaću.

“Želimo izaći kompletno iz sive zone u koju smo stavljeni. Kupujemo svoja vozila na koja ćemo staviti fiksno radno vrijeme i fiksnu satnicu. To je iznos plaće koji je na Ugovoru o radu i to će dostavljačima sjesti na račun. Tu smo dugoročno i sve što zaradimo ulažemo dalje u sredstva za rad”, navodi i dodaje kako ima informacije da se radi na liberalizaciji Zakona o radu no dok to ne zaživi, tvrtkama poput njihove ostaje balansiranje kako bi bili usklađeni sa zakonom u najvećoj mogućoj mjeri.

“Ima ljudi koji rade pogrešno, daju ljudima povoljnije uvjete, ali to nije povoljnije dugoročno za sve nas. Mi smo primjer firme koja želi raditi u skladu sa zakonom, a koji nam to ne dozvoljava 100 posto. Sve više ljudi prepoznaje naše napore i dolazi kod nas raditi”, navodi ova tvrtka.

Na pitanje novinara je li istina da su dostavljači ti koji ne žele biti prijavljeni, odgovara: “Nije istina da dostavljači ne žele biti prijavljeni, mi u zadnjih par mjeseci imamo novih 150 zaposlenika. Mi im damo sve resurse i uz minimalnu odgovornost i oni na kraju imaju istu plaću kao i oni koji rade neprijavljeno kod drugih”, zaključio je predstavnik.

I među taksistima isti problem

Osim dostavljača koje viđamo na biciklima i mopedima i takstisti muku muče s prijavama. Tihomir Jaić, predsjednik Nezavisnog sindikata vozača Taxija za Dnevnik.hr je to potvrdio: “Što se tiče dijela oko prijave vozača na dva sata, definitivno je ima. Ti koji su prijavljeni na dva sata – dvije su vrste, oni koji rade u fušu, uz redovan posao pa im je taksi dodatni posao”, kazao je Jaić i dodao kako je temeljna ideja Bolta i Ubera bila napraviti ovo kao dodatan posao.

“No, postoji i drugi dio ove priče gdje su ljudi prijavljeni na dva sata, a vjerojatno rade puno više od dva sata. Taksist ne bi smio biti duže na cesti više od osam radnih sati jer ne može ponuditi sigurnost putnicima na putu do njihova odredišta, oni su opasnost i za sebe i za putnike i ostale sudionike u prometu”, dodao je Jaić.

“Čujemo da ima ljudi koji voze po 11 ili 12 sati na cesti, a sve je više ljudi koji dolaze iz drugih zemalja raditi poput Indije, Pakistana, Srbija ili BiH. Oni dolaze voziti kod nas i u pravilu rade više nego naši vozači, rade po 11 ili 12 sati. Kilometraže su im niske i u tome leži jedan od većih problema. Osim toga, ne poznaju Zagreb, gradsku gužvu ni jezik, automatski su opasnost po sebe i putnike”, naveo je Jaić.

Kontrola državnog inspektorata

Iz Državnog inspektorata navode kako je u djelatnosti prijevoza bilo onih koje su svoje radnike držali na crno. Od 1. travnja 2019. do sredine veljače 2021. godine obavili su 44 inspekcijskih nadzora tvrtki i obrta koji imaju partnerski odnos s platformama Bolt i Wolt.

“Na temelju utvrđenog činjeničnog stanja zbog osnovane sumnje u počinjenje 56 povreda propisa iz područja radnih odnosa, protiv poslodavaca nadležnim sudovima inspektori su podnijeli 14 optužnih prijedloga, izdali 13 prekršajnih naloga, podnijeli četiri kaznene prijave, izrekli tri usmena rješenja u zapisniku, a u više slučaja su obavijestili i druga tijela radi postupanja iz njihove nadležnosti, najčešće Poreznu upravu Ministarstva financija”, navode u odgovoru iz Inspektorata.

“Inspektori rada su u 11 nadzora utvrdili nezakonit rad radnika bez sklopljenog ugovora o radu i bez prijava na obvezna osiguranja ili bez prijave tim osiguranjima na odgovarajuće radno vrijeme, zbog čega su protiv poslodavaca podnijeli pet optužnih prijedloga, izdali šest prekršajnih naloga, izrekli jedno usmeno rješenje o privremenoj zabrani obavljanja djelatnosti u skladu s člankom 171. stavkom 1. Zakona o mirovinskom osiguranju, te podnijeli jednu kaznenu prijavu”, dodaju u odgovoru.

Pozivaju sve radnike da prijave nezakonit način rada poslodavca  ispunjavanjem elektroničkog obrasca “Podnošenje prijava”, slanjem prijave poštom na adresu Državni inspektorat, Šubićeva 29, 10000 Zagreb ili osobno u Pisarnici Državnog inspektorata.