fbpx

BANKE ‘POKAZALE ZUBE’: Zbog konverzije u eure, počele sabotirati Lalovca?!

Autor: Nikica Gović

Trenutni ministar financija, inače bivši zaposlenik Raiffeisen banke, našao se metom žestokih kritika svojih bivših kolega, a on im zadnjih tjedana nije ostajao dužan. Međutim, čini se da su banke počele igrati prljavo. Naime, banke su jučer odbile kupovinu 400 milijuna kuna trezorskih zapisa uz kamatu od 2,57 posto, koje je Lalovac htio iskoristiti za krpanje proračunskih troškova. Prema trenutnom stanju tržišta, kamata od 2.57 posto može se smatrati vrlo povoljnom, no sad kad su domaće banke odbile financirati ovo "minizaduženje". Neki smatraju da su to učinile iz protesta novim zakonskim propisima te su htjeli Vladi "pokazati zube" i poslati poruku da potraže sponzora negdje drugdje

Bankama je danas počeo teći rok u kojem moraju građanima s kreditima u švicarskom franku ponuditi mogućnost konverzije u eure. Međutim, dok se banke prilagođavaju novim zakonskim propisima, HNB se sad mora pobrinuti da nove odredbe zakona ne destabiliziraju odnos kune prema euru. U tu svrhu, HNB je jučer smanjio svoje devizne rezerve za 268.3 milijuna eura.. Točnije, na deviznoj aukciji je HNB jučer prodao 268.3 milijuna eura bankama kako bi banke imale dovoljno eura za kredite oko 57 000 građana s kreditima i francima.

Prema zadnjim saznanjima, ovo je tek jedna od mnogih deviznih aukcija koje će se održati jer se procjenuje da će da će HNB morati devizne rezerve smanjiti za oko milijardu eura, što znači da su osigurana sredstva za nešto više od četvrtine dužnika u franku. Na aukciji nisu sudjelovale PBZ i Zagrebačka banka jer su, kako doznajemo, njihove devizne rezerve već bile dovoljne. Paralelno s tom aukcijom odrađena je i takozvana “obrnuta repo aukcija” kojom je HNB uz fiksnu repo stopu od 0,80 posto bankama učinila dostupnim oko 1,2 milijarde kuna, kako bi banke na raspolaganju imale dovoljno kuna da kupe eure.

Sve to je napravljeno da se ne bi dogodilo najgore, a to je da vrijednost kune ne padne u odnosu na euro. Kratko i jasno, to bi na kraju značilo da bi kuna vrijedila manje pa bi kreditima u eurima postepeno rasla mjesečni iznos koji moraju platiti. Kad bi se to dogodilo, konverzija ne bi uopće imala smisla jer bi na kraju priče građanima s kreditom u “švicarcima” dogodilo da kad ga pretvore u kredit u eurima, plaćaju više nego kad su imali kredit u francima.


Međutim, dok HNB gasi vatru s jedne strane, a građani čekaju da banke daju zeleno svjetlo za konverziju, počinje velika bitka između banka i Vlade. Naime, banke su jučer odmah podnijele Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti nove Vladine odluke. Izvori bliski banka poručuju da nije isključen scenarij kao što je bio s Obiteljskim zakonom, kad je Ustavni sud suspendirao cijeli zakon dok se ne isprave sve greške. Međutim, ministar financija Boris Lalovac uvjeren je da se to neće dogoditi.

Banke “pokazale zube”

Trenutni ministar financija, inače bivši zaposlenik Raiffeisen banke, postao je metom žestokih kritika svojih bivših kolega, a on im zadnjih tjedana nije ostajao dužan. Međutim, čini se da su banke počele igrati prljavo. Naime, banke su jučer odbile kupovinu 400 milijuna kuna trezorskih zapisa uz kamatu od 2,57 posto, koje je Lalovac htio iskoristiti za krpanje proračunskih troškova. Prema trenutnom stanju tržišta, kamata od 2.57 posto može se smatrati vrlo povoljnom, no sad kad su domaće banke odbile financirati ovo “minizaduženje”. Neki smatraju da su to učinile iz protesta novim zakonskim propisima te su htjeli Vladi “pokazati zube” i poslati poruku da potraže sponzora negdje drugdje. Sad se čeka što će učiniti Lalovac, no kako je novo zaduženje apsolutno neminovno, tko zna po kojim, najvjerojatnije nepovoljnim uvjetima će se RH sad zaduživati.

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.