fbpx
Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

BANKE PLIVAJU U NOVCU, A GRAĐANI KOPAJU PO KANTAMA U HNB-u 60 milijardi kuna viška, a na naplatu dolazi 50 milijardi kuna starih zaduženja

Autor: Sanja Plješa/Dnevno

Je li pandemija koronavirusa samo isprika hrvatskim političarima za pad gospodarstva ili je situacija zaista tako ozbiljna? Što će biti s obrtnicima, poduzetnicima, ali i samim građanima, ako se koronakriza nastavi i dalje? Poznato je da ove godine na naplatu dolazi oko 50 milijardi kuna starih zaduženja od čega je ipak najveći kratkoročni dug u trezorskim zapisima.

Pojašnjenja radi, to su vrijednosni papiri koje uglavnom kupuju domaći institucionalni ulagači, a na njih kamata gotovo da i nema.

Početkom veljače bilo je posljednje izdanje trezorskih zapisa, a kupci su uprihodovali samo 0,03 posto kamate godišnje. Izgleda da je u bankarskom sustavu pozitivno ozračje jer njegov trenutni višak iznosi oko 60 milijardi kuna, a drži se u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB), piše Večernji.hr.


No, nisu samo banke profitirale od koronakrize jer novaca imaju i fondovi. Država će određivati dinamiku i iznos zaduženja ovisno o tekućim financijskim potrebama. Ove godine će se refinancirati stari dugovi, a osim toga, država bi se ove godine dodatno zadužiti za oko 12 milijardi kuna. Stoga bi ovogodišnji manjak u proračunu trebao iznositi oko tri posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Kako piše Večernji.hr, na naplatu stižu dvije veće obveznice. Prva inozemna dolazi već u ožujku, i to u visini 1,6 milijardi dolara. Pripreme za njezino refinanciranje već su počele i sudeći prema stanju na svjetskom tržištu novca, taj bi se dug, ovisno o ročnosti, mogao refinancirati ispod jedan posto.

“Uvjeti financiranja su i dalje iznimno povoljni, potrebe države i dalje se mogu vrlo povoljno zadovoljiti”, rekao je Vedran Šošić, glavni ekonomist HNB-a. Ukupan iznos javnog duga trebao bi lagano padati mjereno udjelom u BDP-u prema 84 posto BDP-a.

Prošle godine bilo je osjetno povećanje sa 73 na 86 posto BDP-a s kraja 2020. Pritom je javni dug doveo do 30 milijardi kuna novog proračunskog manjka koji je iza sebe ostavila COVID kriza i globalna pandemija. Očekuje se da će do kraja ove godine javni dug narasti na oko 330 milijardi kuna (2019. iznosio je 292 milijarde kuna), a cijena kamata koja se za njega izdvaja mogla bi iznositi oko dva posto BDP-a, odnosno oko osam milijardi kuna.

Globalni odgovor na pandemiju bio je dodatno tiskanje novca. To je zadržalo kamatne stope na povijesno nezabilježenim niskim razinama, pa se i Hrvatska našla u poziciji da prijašnja skupa zaduženja povoljnije refinancira.

Kamata na dolarsku obveznicu koja u ožujku stiže na naplatu bila je 6,375 posto. Neizravno se taj pad kamata prelijeva i na ostale korisnike kredita, a ne samo na državu, no ipak sporije nego što bi to htjeli i tvrtke i građani.




Analitičari Privredne banke Zagreb navode da je prosječna kamatna stopa na nove kredite tvrtkama u 2020. godini na godišnjoj razini smanjena za 0,2 postotna boda, na 3,2 posto i to kod kredita malim poduzećima (do dva milijuna kuna). Za srednje velika poduzeća povišena je za 0,1 postotni bod, na 2,4 posto ili od dva do 7,5 milijuna kuna. Na kredite velikim poduzećima odnosno iznad 7,5 milijuna kuna stagnirala je na 1,8 posto, piše Večernji.hr.

 

 




Autor:Sanja Plješa/Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.