Foto: Christoph Hardt/Guliver

Bankar ima savjet za građane koji se žale na skupe nekretnine: ‘Samo malo pričekajte, imamo plan’

Autor: Ivana Jurišić

U nedavnom intervjuu za belgijske novine De Standaard i La Libre Belgique, potpredsjednik Europske središnje banke (ECB) Luis de Guindos izrazio je zabrinutost zbog neslaganja među kreatorima politike glede fokusa na profitabilnost banaka. De Guindos je naglasio da ECB ne bi trebala postavljati monetarnu politiku temeljeći je na vlastitoj profitabilnosti ili dobiti koju ostvaruju banke.

De Guindos se osvrnuo na visoku profitabilnost banaka u eurozoni. Naime, najnoviji pregled financijske stabilnosti ECB-a pokazuje da povrat na kapital banaka u europodručju sada iznosi oko 10%, dok je 2019., prije jedva pet godina, iznosio 4%. Prema njegovim riječima, u ovom slučaju se radi o kratkoročnom poboljšanju.

AP Photo/Geert Vanden Wijngaert/Guliver

Visoka profitabilnost banaka nije održiva

“Dugoročno očekujemo ponovni pad profitabilnosti. Zašto? Postoji nekoliko faktora. Prvo, gospodarstvo usporava, što će dovesti do viših kamata i pada kvalitete imovine. Drugo, banke će morati platiti više za privlačenje depozita. Tako su kamate na oročene račune jako porasle. Isto tako, obveznice koje same banke izdaju morat će imati veći povrat. Dakle, ukupni trošak bankovnog financiranja je u porastu. I konačno, faktor koji se često zanemaruje je pad potražnje za kreditima. Kad se sve to zbroji, vidi se da visoka profitabilnost banaka nije održiva. Zapravo, financijska su tržišta već uvjerena u to, jer procjene vrijednosti dionica banaka ni na koji način ne odražavaju očekivanja visoke dobiti”, rekao je de Guindos.

Komentirao je i napore političara da natjeraju banke da podignu kamatne stope.

“Ako ECB podigne kamatne stope, to vrijedi i za zajmoprimce i štediše. Kamate na kredite su porasle i očekujemo da će ih slijediti i kamate na za depozite. Naknada na štednim računima trebala bi odražavati kamatne stope ECB-a jer je to dio transmisije naše monetarne politike. Učinimo li štednju privlačniju građanima, oni će manje trošiti što je upravo ono čemu težimo da smanjimo inflaciju. Banke zbog visoke likvidnosti odugovlače sa dizanjem kamata na depozite. Napominjem da mi poduzimamo mjere za smanjenje viška likvidnosti, tako da će više kamate na depozite prije ili kasnije postati stvarnost”, rekao je potpredsjednik ECB-a dodajući da neke zemlje brzo prilagođavaju kamate na depozite, dok druge u tome zaostaju.

AP Photo/Virginia Mayo/Guliver

Razlika u bankarskim sektorima

“Bankarski sektori europodručja razlikuju se i po načinu na koji se odobravaju hipotekarni zajmovi, bilo da se radi o promjenjivim ili fiksnim stopama. Najviše su profitirale banke u zemljama u kojima prevladava kreditiranje s promjenjivom kamatnom stopom i gdje je prijenos viših kamatnih stopa na depozite bio sporiji”, rekao je.

Na pitanje što bi rekao građanima koji se žale na skuplje kredite za nekretnine, de Guindos je rekao da je sve što se događa dio monetarne politike ECB-a.




AP Photo/Nick Ut, File/Guliver

Stabilizacija tržišta

“Nagli porast kamatnih stopa je utjecao na pad cijena nekretnina. To je očitije u nekim zemljama nego u drugima, ali usporavanje rasta cijena možemo vidjeti u svim zemljama eurozone. U prosjeku su se cijene kuća stabilizirale, dok je puno izraženiji pad cijena poslovnih nekretnina.

Sve to bi moglo utjecati na banke, koje su ipak manje izložene poslovnim nego stambenim nekretninama. Iako se komercijalne nekretnine češće financiraju drugim kanalima, poput zajedničkih fondova, u financijskom sustavu postoji visok stupanj međusobne povezanosti, pa moramo gledati ukupnu sliku”, zaključio je de Guindos.




 

 

 

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.