Foto: Darko Tomas / CROPIX

AKO OBNAVLJATE NEKRETNINU, PRIPAZITE! Profesor s Građevinskog fakulteta upozorava: ‘Lukavi izvođači znaju što nadzori ne znaju pa obično suvlasnici izvise’

Autor: Dnevno.hr

Na konferenciji ‘CO2 do 55 – ZELENI PLAN ZA HRVATSKU‘ koju 14. lipnja organiziraju ZGRADOnačelnik.hr i Motus media, održat će se panel rasprava na temu – 0 CO2 – nekretnine, struka i gospodarstvo. Moderator panela je izv.prof. Bojan Milovanović, s Građevinskog fakulteta u Zagrebu, koji nam, ususret panelu, govori o problemima energetske obnove i spremnosti gospodarskog sektora na takve zahvate.

Najčešće greške energetske obnove i ugradnje obnovljivih izvora energije

Vezano uz energetsku obnovu


Projektiranje – malo plaćeni radnici za veliki posao i odgovornost te vrlo kratke rokove – što je vezano uz natječaje. Ljudi koji rade korektne projekte su prebukirani i svodi se vrlo često na lošije projekte. Uvijek treba imati na umu da proračun zahtijeva puno znanja i vremena da bi se napravio kvalitetno, a s obzirom na vrlo čestu situaciju u Hrvatskoj da ima malo vremena za kvalitetan proračun, ali tu je i cijena samog projektiranja koja je niska što svakako ne doprinosi točnosti samog proračuna.

Izvođenje – s lošijim projektima ni najbolji izvođač ne može čuda napraviti. Lukavi izvođači znaju što nadzori ne znaju pa se igra mačke i miša svede na to da obično stanari/vlasnici/suvlasnici izvise. Ako se izvođenje radova ne provodi u skladu s pravilima struke ili se događaju razni kompromisi na gradilištima, rezultat su vrlo često povećani gubici topline.

PRIJAVITE SE NA KONFERENCIJU

S druge strane, ako se ugrađuju realni proizvodi i sustavi njihova stvarna svojstva su nešto lošija od onih proračunatih (ako zbog ničeg drugog, tada zbog realnog sadržaja vlage u materijalu). Tu ne doprinosi niti nedostatak radne snage u graditeljstvu i već danas više od 60.000 stranih radnika u Hrvatskoj od kojih mnogu ne poznaju tehnologiju gradnje koja se primjenjuje u Hrvatskoj što zato što se u njihovim domicilnim krajevima drugačije gradi, što zato što su završili obrazovanje u drugim strukama i život ih je natjerao da se iskušaju u graditeljstvu do neznanja jezika koja onemogućava komunikacije na gradilištu itd.itd.

Edukacija svih sudionika u gradnji treba biti bolja – vidljivo je iz mog osobnog iskustva sudjelovanja na velikom broju edukacija u ovom području da se redovito educira relativno mali broj istih osoba za koje onda možemo reći da prate trendove, izmjene propisa, algoritama itd. Svi ostali koji sudjeluju u gradnji na žalost treba zaključiti da imaju nedostatak znanja u nekim dijelovima struke i to treba zasigurno poboljšati.

Vezano uz obnovljive izvore energije




  • nepripremljenost mreže za priključak svih zainteresiranih. Nepostojanje komunikacije od strane HEP ODS-a prema građanima.
  • današnje stanje će vjerojatno dovesti do nepovjerenja u budućnosti

Gospodarski sektor nije spreman

Zašto? Zato što smo danas na nekih 1 posto obnove (ako sam optimističan), a trebamo dostići 3 posto, 3.5 posto i 4 posto obnove zgrada godišnje i to za koju godinu do razine zgrade nulte emisije i obveze korištenja obnovljivih izvora energije, a istovremeno je sektor građevinarstva u takvom stanju da imamo već ranije spomenutih više od 60.000 stranih radnika (na naših cca 60.000 koji su bili prema službenoj procjeni Ministarstva graditeljstva).

To znači da trebamo povećati sigurno produktivnost ili povećati broj radnika za 3 do 4 puta u odnosu na današnje stanje. Ako se promatraju svi problemi, od projektiranja, preko izvođenja do nedostatka pojedinih proizvoda na tržištu, bojim se situacije kada budemo morali povećati obnovu na 4 posto zgrada godišnje.




U situaciji kad se borimo s činjenicom da se neki sudionici u gradnji bore s osnovnim stvarima i činjenicama vezanima uz obnovu zgrada – kad uzmemo u obzir sporost promjene načina razmišljanja, do 2030. godine ćemo tek neke osnove prihvatiti, a do 2050 nadam se da ćemo biti sposobni graditi kvalitetne zgrade.

Utjecaj energetske obnove i ugradnje OIE na gospodarstvo i BDP

Ako će izvoditi naše tvrtke i raditi naši radnici s materijalom proizvedenim u Hrvatskoj od strane Hrvatske tvrtke onda najviše, ali…

Proizvođači su uglavnom svi u stranom vlasništvu s pogonima skoro do savršenstva optimizirani tako da zahtijevaju minimum radnika, veliki broj distributera koji prodaju proizvode napravljene negdje drugdje.

Nisam ekonomist, ali vjerojatno se iz ovih činjenica može zaključiti da bismo mogli propustiti šansu

Autor:Dnevno.hr
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.