Ako Mađari ne presude političkoj karijeri Radimira Čačića, na jesen će sam otići

Autor: Damir Grund

Ministar Slavko Linić potvrdio je da od Čačićevih 'investicijskih uzdanica', državnih ulaganja u hidroelektrane Ombla i Plomin, neće biti ništa sve do kraja 2013. godine, a od stotina javno-privatnih projekta koje je najavio do sada na natječaje ih je izašla tek šačica. Hoće li danas Mađari označiti kraj Čačićeve političke karijere, ili će, zbog gospodarskog neuspjeha sam otići na jesen, kako je obećao?

Ako mađarski sud danas ne presudi političkoj karijeri prvog potpredsjednika vlade i ministara gospodarstva Radimira Čačića on će nakon ljeta sam morati otići.

– U rujnu će investicije biti u punom zamahu ili, što se mene tiče, u ovoj vladi neću sudjelovati – javno je u medijima izjavio u veljači ove godine. Njegov kolega, ministar Slavko Linić, jučer je međutim potvrdio ono što upućeni znaju već neko vrijeme. Od Čačićevih ‘investicijskih uzdanica’, državnih ulaganja u hidroelektrane Ombla i Plomin neće biti ništa sve do kraja 2013. godine. Hoće li stoga prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva ispoštovati svoju riječ i otići u rujnu?

Naši pokušaji da od njega dobijemo odgovor na to pitanje ostali su, nažalost, bezuspješni. Na upućeni mu novinarski upit nije odgovorio ni putem HNS-a niti putem matičnog mu Ministarstva gospodarstva. Na osobni mobitel, do objavljivanja teksta, nije se javljao.

Od stotina javno-privatnih projekta koje je Čačić najavio do sada ih je na natječaje izašla tek šačica, a i za njih, interesa gotovo da i nema.

Nema interesa za Čačićeve projekte

– Za projekte energetske učinkovitosti i obnove fasada javnih zgrada, za kojih je 20. natječaj u tijeku, javio se neočekivano mali broj zainteresiranih – priznaje Dragan Marčinko, prvi čovjek Centara za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, osnovanog na Čačićevu inicijativu.

Precjenio kapacitete državnih službenika




Kada je Čačić najavljivao svoj ‘investicijski tsunami’ i ovogodišnji rast BDP-a od 0,8 posto (iako su svi govorili da je to nemoguće) vodio se jednostavnom računicom. Preplavit će državne tvrtke novcem (8 milijardi kuna) te će one početi investirati i zapošljavati ljude, što će pokrenuti gospodarski zamašnjak. Uloženih osam milijardi, neminovno će potaknuti rast BDP-a. Nije, međutim, računao na inertni sustav javnih poduzeća i ministarstva koji je iz svojih redova otjerao sav stručni kadar. Zbog toga, bez obzira na količinu novca, investicijske projekte tamo više nema tko ni napraviti niti provesti.

– Na prva dva natječaja za projekte energetske učinkovitosti koje smo raspisali javio se samo jedan ponuđač-izvođač radova. Građevinari očito nisu prepoznali da bi to mogao biti jedan od načina da se izvuku iz problema – ističe ministar graditeljstva pozivajući ih da pomnije prate procese i natječaje. Slična je situacija i u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja. Iako su hrvatski građevinari na koljenima, za Čačićeve projekte malo je tko zainteresiran.

Slična je situacija i u državnim poduzećima koja su trebala biti nositelji investicijskog ciklusa. HŽ, HAC, Hrvatske vode, Hrvatske ceste… Od najavljenih projekata ni traga.




Umjesto investicijskog tsunamija – oseka

Žalosna je to slika onoga što je još prije samo nekoliko mjeseci najavljivano kao ‘investicijski tsunami’ koji bi trebao preplaviti domaće gospodarstvo i zemlju izvući iz krize.

Sada je jasno i da su analitičari s pravom upozoravali da su državne investicije u energetiku dugoročni projekti koji zahtijevaju godine pripreme te da od njih ove godine neće biti ništa. Problem je tim veći što zbog negativne selekcije proteklih godina u resornim ministarstvima više gotovo da i nema ljudi koji bi ih mogli osmisliti i realizirati. To indirektno priznaje i ministar Linić.

– Najveći problem kod državnih investicija su kadrovske promjene koje će se vidjeti tek krajem ove godine – napomenuo je nedavno Linić.

I prema trenutnoj gospodarskoj situaciji, teško se može uočiti nešto što bi Čačića spasilo od ostavke koju je u slučaju neuspjeha sam najavio. Prvi kvartal donio je dodatni pad BDP-a od 1,3 posto ,a ni drugi ne sluti na dobro.

– U drugom će kvartalu BDP najviše ovisiti o kretanju u trgovini na malo i prvim učincima predsezone u turizmu, jer će obuhvaćati podatke za lipanj, a iz tog bi se već moglo naslutiti kakva će biti turistička sezona. No, drugi kvartal vjerojatno će donijeti ubrzanje pada – kaže ekonomist Željko Lovrinčević.

I rezultati u turizmu teško da će ove godine predstavljati slamku spasa za koju bi se mogao uhvatiti Radimir Čačić.

I turizam nam ‘visi’

Lovrinčević upozorava da je već široko prihvaćena prognoza, koja se uzima gotovo kao činjenica, da će u trećem kvartalu turizam donijeti rast BDP-a, ali on ne misli da se to baš i mora ostvariti.

– Svi zaboravljaju da smo lani imali dobre rezultate u poljoprivredi i da ove godine teško može biti tako. Uz to prošlogodišnji turistički rezultati su bili rekordni i neće ih biti lako samo tako ponoviti. Ti će rezultati umnogome ovisiti o domaćim gostima, a znamo kakva je njihova platežna moć, i o Talijanima, a znamo i kakvo je stanje u toj zemlji. Uz to dio gostiju odvući će i Europsko prvenstvo u nogometu i Olimpijske igre – upozorava Lovrinčević. Zato smatra da je pod velikim upitnikom i to hoće li hrvatsko gospodarstvo i u trećem kvartalu biti iznad nule.

Ukoliko i to izostane, ako je čovjek od riječi Čačiću zaista ne preostaje ništa osim da pokupi kufere i – ode.

Autor:Damir Grund
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.