fbpx
Foto: Damir Krajac/CROPIX

AKO IMATE OVAJ KREDIT, OPREZ! Trebali biste otići u banku, imamo važnu vijest za vas

Autor: I.J.

Zemlje eurozone posljednjih mjeseci suočavaju se s visokom inflacijom koja je u travnju bila 7,4 posto. Među najteže pogođenima su baltičke zemlje Estonija i Litva koje su na godišnjoj razini zabilježile rast cijena od 19, odnosno 16,6 posto. Ni Hrvatska ne stoji najbolje. U travnju je zabilježena inflacija bila 9,4 posto, što je dva postotna boda više od prosjeka eurozone.

“Borba protiv inflacije mora biti veliki politički prioritet na europskoj razini”, rekao je njemački ministar financija Christian Lindner u ponedjeljak u Bruxellesu, nazvavši nedavno povećanje potrošačkih cijena razlogom “najveće zabrinutosti stanovnika”.

Inflacija je svoj rast započela prošle godine u lipnju, u početku sporo, a sada galopirajuće. Iako su mnogi ministri govorili kako se ne treba ničega bojati, kako je sve posljedica otvaranja svjetskog gospodarstva nakon pandemije, rat u Ukrajini je svima poremetio račune. Još od posljednje krize nije zabilježen ovako veliki rast cijena nafte, koji je utjecao i na poskupljenje cijena u drugim sektorima.


Irski ministar financija Paschal Donohoe objašnjava kako visoke cijene energije i drugih dobara na svjetskim tržištima znače da je kupovna moć na kontinentu pala, ali kako smo i sada otporniji da se suočimo s ovim novim šokom.

Njemački ministar financija Lindner pozvao je zemlje u eurozoni “da učine sve što je moguće kako bi vratile stabilnost što je prije moguće”, sugerirajući smanjenje deficita i javne potrošnje temeljene na dugu kako bi se ublažila inflacija.

Zaduživanje će najvjerojatnije poskupjeti

Predsjednica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde nakon mjeseci oklijevanja objavila je na blogu kako će zaduživanje najvjerojatnije poskupjeti.

“Vjerojatno ćemo do kraja trećeg tromjesečja biti u poziciji da izađemo iz negativnih kamatnih stopa”, napisala je predsjednica dajući najjasniju naznaku da ECB nakon niza godina ide prema svom prvom povećanju kamatnih stopa.

Naime, ključna depozitna stopa središnje banke u ovom trenutku je na minus 0,5 posto, a glavna stopa refinanciranja je na nuli. Lagarde je istaknula kako će daljnji porast stope ovisiti o izgledima inflacije, upozoravajući da se “tempo i ukupni opseg prilagodbe ne mogu odrediti” unaprijed.

Ova odluka najviše bi mogla pogoditi one s kreditima s varijabilnom kamatom, o čemu smo već pisali.




Na pitanje je li vrijeme da građani kredite s varijabilnom promijene u kredite s fiksnom kamatom iz HNB-a su nam odgovorili kako svatko mora donijeti odluku za sebe.

“S obzirom na neizvjesnost trenutka i intenziteta porasta kamatnih stopa na kredite s jedne strane, i potencijalne troškove postupka promjene uvjeta ili refinanciranja kredita s druge strane, odluku o promjeni uvjeta kredita treba donijeti svaki dužnik individualno za sebe, u ovisnosti o tome koliki je stupanj rizika spreman prihvatiti. Prije donošenja odluke, svaki potrošač koji ima ili namjerava sklopiti ugovor o kreditu uz varijabilnu kamatnu stopu ili kamatnu stopu fiksiranu u roku kraćem od dospijeća, može od banke zatražiti i izradu hipotetskog otplatnog plana uz pretpostavku porasta kamatne stope za npr. 100 ili 200 baznih bodova, kako bi stekao uvid u razmjer povećanja rate kredita u slučaju porasta kamatne stope”, odgovaraju iz HNB-a.

 




Autor:I.J.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.