„Turski tok“ ubrzano ide dalje: do turske obale ostalo samo 200 kilometara

Autor: Admin

.

I dok Hrvatska ovih dana intenzivira aktivnosti oko prikupljanja potrebnih dozvola za početak izgradnje LNG teminala pokraj Omišlja, na otoku Krku, dinamika razvoja europskog plinskog tržišta, onog klasičnog – plinovodnog, također se odvija svojim ritmom, itekako uvjetovanim aktualnim geopolitičkim stanjem u Europi i svijetu. Pri tom se u prvom redu misli na plinovodni projekt „Sjeverni tok 2“ koji je u finalnoj fazi političkog (formalno – stručnog, ekološkog i td.) odlučivanja o  njegovom oživotvorenju, kao i o plinovodu „Turski tok“, čija izgradnja već  intenzivno traje i ubrzano napreduje. Danas ćemo se osvrnuti upravo na ovaj drugi plinovod, čija izgradnja i dovršetak više nisu upitni:

Izgradnja prve cijevi plinovoda „Turski tok“, koji će po dnu Crnog mora spojiti Rusiju i Tursku, ulazi u završnu fazu. Operater projekta South Stream Transport B.V., priopćio je, kako je položeno 706 kilometara cijevi, a ukupna duljina svake od dviju cijevi iznosit će oko 930 kilometara. Time je završeno 76% radova na prvoj magistralnoj cijevi. Prema informacijama Marinetraffic (prati trenutačne položaje svih brodova na svjetskim morima), brod-poilagač cijevi „Pioneering spirit“ 2. ožujka nalazio se 226 kilometara od turske obale i kretao se brzinom od 5 kilometara na dan.

Trenutačni radovi obavljaju se u dubokim vodama Crnog mora, gdje dubina iznosi i 2200 metara, a za 150 kilometara radovi će prijeći u plitke vode.

Operater je objavio kako je polaganje obiju cijevi obavljeno na razini od 50%, tj. položeno je nešto više od 930 kilometara. Prva cijev položena je u duljini od 706 km, a druga u duljini od 224 kilometra.

Podsjećamo: druga cijev plinovoda počela se graditi kasnije,a ona bi trebala biti namjenjena za transport plina za europsko tržište (ukoliko EU za to bude zainteresirana), dok će se prvom cijevi plinom opskrbljivati isključivo tursko tržište.

U prvoj polovici siječnja operater je priopćio o početku gradnje prihvatnog terminala za plinovod „Turski tok“ pokraj Kiyikoya, na sjevero-zapadnoj turskoj obali Crnog mora.




Završetak izgradnje prve cijevi tog plinovoda planiran je za ožujak 2019.g, a druge, do kraje te godine.

Ukupna količina plina koji će se isporučivati kroz „Turski tok“ iznosit će 31,5 milijardi m3 godišnje, od čega bi se na tursko tržište plasiralo 12 milijardi m3, a još 3,5 milijardi m3 plina iz tog plinovoda plasiralo bi se u plinovod koji je također u izgradnji – „Južni plinski koridor“, koji će spojiti Azerbajdžan, Grčku i Italiju (preko turskog teritorija).

Druga cijev „Turskog toka“ u cijelosti je namjenjena za europske potrebe. Razmatraju se dva smjera: jedan, preko Grčke u Italiju; i drugi, u Bugarsku, i dalje u Srbiju, Mađarsku i Austriju.




Glavni ruski plinski izvoznik Gazprom, prošle je godine povećao izvoz plina u Tursku za 17,3%, Grčku – 9,3%; Bugarsku 4,7%, Srbiju 21,2% i Mađarsku za 21,3%.

Podsjećamo: Rusiju i Tursku već povezuje jedan plinovod – „Plavi tok“, izgrađen 2002.g. i dug 1213 kilometara. Prošle godine njime je u Tursku izvezeno 16 milijardi m3 plina. Projekt plinovoda „Turski tok“ odobren je nedugo nakon bugarskog odustajanja (pod snažnim američkim pritiskom nakon početka ukrajinske krize) od planirane i već započete izgranje plinovoda „Južni tok“, namjenjenog za jugo-istok Europe te Mađarsku i Austriju. „Turski tok“ ima za cilj obilazak ukrajinskog teritorija i s eventualnom izgradnjom „Sjevernog toka 2“ prijeti potpunom obezvrjeđivanju ukrajinskog plinovodnog sustava kao tranzitnog – za izvoz ruskog plina na europsko tržište. Ukoliko se oba plinovoda stave u funkciju, snizit će ruske isporuke Ukrajini (za izvoz u EU) za čak 4-5 puta. U zadnje vrijeme, sa željom što veće izolacije Ukrajine kao „nestabilne karike“ europske opskrbe ruskim plinom, sve se češće spominje i gradnja treće cijevi plinovoda „Turski tok“. Ukrajina godišnje od Rusije za tranzit plina u Europu dobiva oko 3 milijarde dolara.

Zoran Meter: NOVA ESKALACIJA RUSKO-UKRAJINSKOG PLINSKOG SUKOBA I NJEGOV UTJECAJ NA EU

 

 

 

Source: Geopol

Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.