Tko je sve bio Osoba godine Time magazina: Od Hitlera i Staljina do Kissingera, Obame i Merkel

Autor: Ratko Martinović

Angela Merkel istaknuta je zbog Grčke i migracijske krize, no s obzirom na raniju praksu - laureate itekako treba pomno pratiti jer ih je čitav niz kroz godine postajao izuzetno kontroverzan

Nakon što je Angela Merkel u izboru za Osobu godine Time magazina svladala sve protivnike, među kojima su bili i vođa ISIL-a Abu Bakr al-Baghdadi, te novopečeni transvestit Caitlyn Jenner odlučili smo se analizirati tko je do danas osvajao ovo prestižno priznanje.

Sam natječaj govori da se Osobom godine proglašava osoba, grupacija ili ideja koja je ‘najutjecajnija u protekloj godini’, bez obzira je li riječ o dobrom ili lošem aspektu. Iako se u tom segmentu znatno razlikuje s Nobelovom nagradom za mir, laureati su često znali imati slične reference.

Hitler, Staljin i Truman

Čitava priča počinje 1927. godine kao svojevrsna kompenzacija magazina za propust prema Charlesu Lindberghu kojeg nisu stavili na naslovnicu godinu dana ranije unatoč povijesnom letu preko Atlantika. Tako je on automatski postao i prva Osoba godine. Sljedeći na redu bio je Walter Chrysler čije prezime govori samo za sebe, a slijedio ga je Owen D. Young, autor modela njemačke ratne reparacije iz Prvog svjetskog rata. Globalni okvir nagrada dobiva naredne 1930. godine kada je priznanje dobio Mahatma Gandhi, legendarni borac protiv britanskog vojnog ekspanzionizma u Indiji.

Prvu polovicu tridesetih obilježio je Franklin D. Roosevelt, prvu afričku Osobu godine predstavljao je etiopski car Haile Selassie, a izlet u pučanstvo iznjedrila je Wallis Simpson, razlog abdikacije Edwarda VIII. Mračno razdoblje Time prolazi od 1937. do 1939. kada su laureat slavodobitno nosili kineski premijer Chiang Kai-shek, njemački kancelar Adolf Hitler i generalni sekretar ruskog KP-a te vjerojatno najveći masovni ubojica u povijesti Jozef Staljin. U igru su se kasnije uključili i Churchill, Marshall, Eisenhower te nalogodavac atomske destrukcije Japana Harry S. Truman.

Njemački ‘mirotvorac’ Heinz Alfred Kissinger

Ulazak u pedesete donosi prvo nedefinirano priznanje, ono američkom vojniku povodom Korejskog rata. Nova britanska prijestolonasljednica Elizabeta II. ulazi u krug nagrađivanih, Harlow Curtice postaje prvi nagrađeni korporatist, mađarski revolucionari bore se protiv Rusa čiji lider Nikita Hruščov lansira Sputnik 1. Američki znanstvenici otvaraju novu dekadu uz papu Ivana XXIII., Johna F. Kennedyja i Martina Lutjera Kinga. Američki ‘baby boom‘ nakon Drugog svjetskog rata, astronauti Apolla 8 i ‘tiha većina‘ građana središnje Amerike isprepliću se s vijetnamskom vojnom vrhuškom i predsjednicima.




Nixon otvara vrata sedamdesetih koje zatim obilježava bivši nogometaš i američki Nijemac Heinz Alfred Kissinger poznatiji kao Henry. Ovaj Nobelovac za mir otvara novo razdoblje kontroverzi. Saudijski kralj Fejsal, egipatski predsjednik Anwar Sadat, kineski vladar Deng Xiaoping i vrhovni vođa Irana Ayatollah Khomeini uvode nas u osamdesete. Lech Wałęsa i računalo kao novi tehnološki iskorak započinju razdoblje relativno manje poznatih laureata. Mihail Gorbačov i Perestrojka, Zemlja u opasnosti i George H.W. Bush pišu povijest, a Bill Clinton 1992. u jeku Domovinskog rata dobiva nagradu.

Obitelj Gates i Ben Bernanke – ‘zeitgest’ današnjice

Mirotvorci i papa Ivan Pavao II. obilježavaju ta turbulentna vremena. Korporatisti Ted Turner (CNN) i Jeffrey P. Bezos (Amazon) počinju i završavaju devedesete dok George W. Bush i Rudolph Giuliani postaju ključne persone za vrijeme 11/9. Zviždači ostvaruju sve snažniji renome, američki vojnici nagrađeni su zbog desanta na Afganistan i Irak, a kolokvalno nazvani ‘Dobri Samaritanci‘ i filantropi – sveprisutni Bono Vox te kontroverzna obitelj Gates – postaju Osobe 2005. godine. Godinu dana kasnije nagradu osvaja svaki kreator sadržaja na internetu. Potom ulazimo u vremenski izuzetno blisko razdoblje.




Putin, Obama (2 puta), papa Franjo, pa zatim Zuckerberg, prosvjednici i borci protiv Ebole, te kontroverzni ravnatelj FED-a i po mnogima ključna osoba velike financijske krize Ben Bernanke izmjenjuju se do danas. Angela Merkel istaknuta je zbog Grčke i migracijske krize, no s obzirom na raniju praksu – laureate itekako treba pomno pratiti jer ih je čitav niz kroz godine postajao izuzetno kontroverzan. ‘Person of the Year’ možda nema praksu kao sve manje cijenjeni Nobel za mir, ali služi kao itekako zanimljiv ‘zeitgeist’ kroz vrline i mane današnje civilizacije. Kako srećom trenutno nema globalnih sukoba – neke druge stavke su presudni moment.

Autor:Ratko Martinović
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.