(Video) M. Šerić: Bitka kod Kurska 1943.: najveća tenkovska bitka u povijesti (1)

Poslije bitke kod Staljingrada početkom 1943., stanje na Istočnom bojištu se temeljito promijenilo. Prethodne 1942., Sovjetski Savez je bio na rubu poraza jer su najnapredniji zapadni krajevi zemlje bili pod njemačkom okupacijom što je Sovjetima uskraćivalo ključne resurse, a uz to su sovjetski građani trpjeli ogromne nestašice. Činilo se da Nijemci pobjeđuju i nezadrživo napreduju prema Kavkazu i dalje prema jugu ali staljingradska katastrofa sve je promijenila. U proljeće 1943. njemačko-sovjetski rat je bio daleko od svršetka i obje strane su morale raditi planove. Nijemci su i dalje imali stratešku inicijativu. Nakon što se snijeg počeo topiti nailaskom prvih kiša u ožujku 1943. i Nijemci i Sovjeti smanjili su intenzitet borbi da bi njihovi planeri razradili strateške opcije u godini 1943. Adolf Hitler je bio mrzovoljniji nego godinu ranije i poput Josifa Staljina dao je svojim ratnim zapovjednicima veću slobodu i opseg u planiranju operacija.

Okolnosti uoči sraza kod Kurska

Hitler je bio svjestan da je potpunu vojnu pobjedu protiv Sovjetskog Saveza nemoguće ostvariti. Međutim, htio je izvesti još jednu veliku ofenzivu djelomično kako bi uvjerio svoje saveznike u snagu njemačkog oružja, a dijelom kako bi nastavio diplomatske pregovore. Njemački agenti su prišli ruskim predstavnicima u Švedskoj jer su željeli razgovarati o mogućem separatnom miru sa SSSR-om, a osim toga kontaktirali su i Britance i Amerikance. Prva polovica 1943. je bila prepuna diplomatskih tenzija. U travnju Nijemci su objavili da su pronašli masovne

…

Cijeli članak pročitajte na Geopolitika.news: (Video) M. Šerić: Bitka kod Kurska 1943.: najveća tenkovska bitka u povijesti (1)