M. Šerić: Sunitsko-šijitski sukob: povijest i suvremeni izazovi (1)

Islamski raskol, koji traje već 14 stoljeća, nikako nije uzrok svim političkim, ekonomskim i drugim sukobima na Bliskom istoku ali on je njihov vrlo važan čimbenik kojega ne treba zanemariti. Osim sunitsko-šijitskih ratova koji se vode na Bliskom istoku, trenutno postoje tisuće organiziranih sunitskih i šijitskih militanata diljem Afrike, Bliskog istoka i Azije koji su u stanju izazvati ozbiljne sukobe. Usprkos porukama mnogih sunitskih i šijitskih klerika da se napetosti moraju smanjiti i kako se treba okrenuti mirnom dijalogu i suzbijati nasilje, mnogi eksperti izražavaju zabrinutost da će podjela islamskog svijeta voditi do novih okršaja koji će predstavljati prijetnju međunarodnoj sigurnosti.

Povijesni korijeni sukoba

Tumačiti raskol u islamu na sunite i šijite nije lako budući da se radi o kompleksnoj temi ali u najkraćim crtama mogu se iznijeti osnovne činjenice. Prorok Muhamed otkrio je novu vjeru stanovništvu Meke 610. Nova vjera postat će poznata pod imenom islam – pokornost Bogu. Radi se o monoteističkoj religiji koja je uključila određene židovske i kršćanske tradicije i proširila se novim skupom zakona koji su uređivali sve aspekte živote, uključujući politiku. Za razliku od kršćanstva koje se vodi načelom „caru carevo, Bogu božje“ i koje vjernike priprema za život nakon smrti, islam je vjera koja želi i na Zemlji uspostaviti politički islamski poredak. Stoga je svaki islam ujedno

…

Cijeli članak pročitajte na Geopolitika.news: M. Šerić: Sunitsko-šijitski sukob: povijest i suvremeni izazovi (1)