M. Šerić: Rusko-bjeloruski antizapadni pakt

Radi se o državi koja se prostire na 207 tisuća kilometara kvadratnih između Rusije na istoku, Ukrajine na jugu, Poljske na zapadu i Litve i Latvije na sjeveru. O značaju Bjelorusije dovoljno govori činjenica da su tijekom povijesti za nju ratovale države kao što su Njemačka, Francuska, Poljska, Rusija, Litva i mnoge druge. Imati Bjelorusiju pod svojom kontrolom veoma je vrijedno jer je ona poveznica između slavenskog istoka i germanskog zapada. Prilikom osnivanja Ujedinjenih naroda 1945. SSR Bjelorusija je bila jedna od država osnivačica zajedno sa SSSR-om i SSR Ukrajinom što je bio lukav potez Staljina kako bi Sovjetski Savez imao više glasova u UN-u. Tijekom Hladnog rata u zemlji su se nalazila brojne sovjetske vojne baze i nuklearno oružje.

Odnosi nakon kraha SSSR-a

Suvremeni bjelorusko-ruski odnosi krenuli su se formirati odmah nakon rasformiranja Sovjetskog Saveza 1991. Upravo su tri predsjednika, ruski Boris Jeljcin, bjeloruski Stanislav Šuškevič i ukrajinski Leonid Kravčuk, 8. prosinca 1991. potpisali glasoviti Bjelovješki sporazum kojim tri države priznaju neovisnost svake, ukida se SSSR, a na njegovo mjesto stupa Zajednica

…

Cijeli članak pročitajte na Geopolitika.news: M. Šerić: Rusko-bjeloruski antizapadni pakt