fbpx
+ AAA -

dr.sc. J. Polović: Američko-kinesko sučeljavanje na tlu Europe: platforma „Kina+17“ u problemu

Autor: Admin

U skladu s rastućim skepticizmom prema Kini, šest zemalja članica platforme – Bugarska, Estonija, Latvija, Litva, Rumunjska i Slovenija, poslale su ministre umjesto predsjednika i premijera. To je za kineskog predsjednika svakako bio ozbiljan pokazatelj otklona zemalja Srednje i Istočne Europe od Kine budući da u zraku „visi“ mnoštvo neispunjenih obećanja i projekata iako je Peking osmi summit „17+1“ nastojao iskoristiti za izgradnju jačih veza s kontinentom. Naime, potpisivanje sveobuhvatnog sporazuma o ulaganju između Europske unije i Kine (CAI) potkraj prosinca 2020., Kina je shvatila kao još jedan geopolitički iskorak kojim je Washingtonu poslala poruku da su veze Pekinga s Europom čvrste i dugotrajne (bez obzira na činjenicu što dogovoreni Sporazum treba ratificirati Europski parlament).

Prema istraživanju gotovo 50 posto izvoza EU-a u Kinu stiže iz Njemačke, a zatim iz Francuske. Kineska je trgovina sa 17 zemalja srednje i istočne Europe prvi put dosegla 100 milijardi dolara 2020. godine, međutim, to kineske vlasti ne smatraju osobitim uspjehom budući da je taj cilj trebao biti ostvaren do 2015. godine. Naime, 2012. godine kada je predložen, tadašnji mehanizam „16+1“ (poslije proširen Grčkom) primljen je s jako puno entuzijazma i nade. Vjerovalo se da će Kina, kao sila u usponu, ubrizgati novac u regiju, izgraditi infrastrukturu, oživjeti propale tvornice, ulagati u ljude i lokalne projekte koji nisu mogli pronaći zapadne investitore. Entuzijazam je potaknuo utrku među zemljama Srednje i Istočne Europe, sve su željele dobiti geopolitički status kineskih „vrata u Europu“. No kako su godine prolazile obećanja su ostala na riječima, a gotovo deset godina poslije upravo ovih 17 zemalja predstavlja najveće kinesko razočaranje u Europi. Usred konkurencije koja se razvila između Sjedinjenih Država, EU, Rusije i Kine, gotovo sve su potpisale memorandume o razumijevanju sa Sjedinjenim Državama koji ciljaju kineske telekomunikacijske divove Huawei i ZTE, te ograničavaju njihov pristup 5G telekomunikacijskoj infrastrukturi u Europi. SAD se nastoje suprotstaviti kineskom rastućem globalnom utjecaju, a u tom „poslu“ zemlje istoka i juga Europe pokazale su se kao pouzdane saveznice. U kolovozu 2020.  je tadašnji američki državni tajnik, Mike Pompeo, posjetio Austriju, Češku, Poljsku i Sloveniju, te ih upozorio na jačanje ruskog i kineskog utjecaja u Europi. Istovremeno je Trumpova administracija predstavila program „Clean Network“ namijenjen suzbijanju „dugoročnih prijetnji privatnosti podataka, sigurnosti i ljudskim pravima“ od strane autoritarnih aktera poput kineske Komunističke partije. Američke obavještajne službe (podržane i europskim) upozorile su da bi dopuštanje kineskim tvrtkama da razvijaju europske 5G sustave mogao biti trojanski konj za visokotehnološko izviđanje kineskih špijunskih službi, te bi mogao Pekingu pružiti priliku da utječe na kritičnu infrastrukturu transatlantske zajednice.

Mnogi smatraju da je Kina od početka imala loš pristup jugu i istoku Europe, te da joj je nedostajala dugoročna strategija. Prije svega, Kina je ovih 17 zemalja tretirala kao monolit, ne mareći previše za njihovu raznolikost, različitost vizija i politika. Kina je također u potpunosti ignorirala tzv. “ruski faktor”, zbog čega su mnoge zemlje Srednje i Istočne Europe, bile sklone stati na stranu Sjedinjenih Država. Konačno

Cijeli članak pročitajte na Geopolitika.news: dr.sc. J. Polović: Američko-kinesko sučeljavanje na tlu Europe: platforma „Kina+17“ u problemu




Autor:
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.