Prskalo: ‘Hrvatska nije spremna za uvođenje eura, a Srbiju ćemo blokirati ako ne ispuni obveze!’

Most na predstojeće izbore za Europski parlament ide kao četvrta politička opcija po snazi u državi. Ankete Mostu predviđaju uglavnom jedan mandat, no iz Mosta su više puta javno izjavili kako im je cilj osigurati barem dva mandata.

Mostovu listu predvodi predsjednik stranke i poznati psihijatar Božo Petrov. Na listi ima javnosti poznatih imena poput saborskih zastupnika Sonje Čikotić, Mire Bulja i Roberta Podolnjaka.

Na visokoj trećoj poziciji nalazi se novo lice koje se do sada nije bavilo politikom. Pravnik Ivan Prskalo je odmah postao zanimljiv javnosti, a zanimljivo je da mu je navodno podršku dao Zvonimir Troskot. Troskot je javnosti poznat jer je predvodio referendumsku inicijativu “Narod odlučuje”, a kasnije se povukao. Zbog Troskotove podrške neki su lijevi mediji napadali Prskala i Most da su “ultrakonzervativno” orijentirani, a o svemu ovome portal Direktno je razgovarao s Ivanom Prskalom.

Koliko mandata očekujete za Most na ovim izborima? Kojim bi rezultatom bili zadovoljni, a koji broj mandata bi se mogao smatrati neuspjehom?

– Na europarlamentarnim izborima idemo na dva mandata. Svaki mandat smatramo uspjehom, jer je svaki dodatna prilika da Hrvatskoj donesemo više novca i mogućnosti za razvoj kroz zastupnički rad. Birači će izlaskom i glasom izraziti svoj stav o trenutačnom stanju u državi i položaju Hrvatske u Europskoj uniji jer su nacionalna i europska pitanja neodvojiva, budući da bez usklađenosti na obje razine ne možemo naprijed.

Glasači trebaju osvijestiti značaj svog izbora – ako odluče ne sudjelovati, to je ustvari izjava da se slažu s trenutačnom pozicijom države i smjerom u kojem idemo. Ali vjerujem da će ovog puta mnogo više ljudi iskoristiti pravo da povjerenje daju onima koji su dokazali da imaju znanja, snage i optimizma za borbu za interes hrvatskih građana, a to su kandidati Mostove liste.

Javnosti ste postali poznati nakon što ste se kandidirali na Mostovoj listi, smatrate li da se radi o prednosti kao novom licu ili nedostatku s obzirom na preferencijalno glasovanje? Kako komentirate kritike nekih medija da ste povezani s konzervativnim grupacijama?

– Svojom prednošću smatram to što kao pravnik koji djeluje u realnom sektoru posjedujem znanja i vještine kojima mogu pridonijeti poboljšanju položaja naših građana, prije svega poduzetnika, kao i radu Europskog parlamenta. Također, iako se nisam bavio politikom, godinama se aktivno zalažem za veći utjecaj građana na odluke institucija koje oblikuju našu svakodnevicu.

Patriot sam, obiteljski čovjek i zagovornik zaštite hrvatskog načina života. S Mostom dijelim vrijednosti poput antikorupcijske borbe, poštenog rada, slobode, transparentnosti i moje treće mjesto na listi pokazatelj je da svi koji cijene isto, mogu biti sigurni da mi je motivacija biti njihov glas u Europskom parlamentu.

Ne smatram kritikom kad netko istakne da sam katolik i tradicionalnih uvjerenja, svoju vjeru i stavove živim svakog dana i koristim ih kao poticaj da postanem boljim i svojim trudom stvorim dodanu vrijednost za naše društvo.

Ako budete izabrani u Europski parlament, koje politike će biti u fokusu? Kojem bi se zastupničkom klubu u Europskom parlamentu pridružili?

– Želim svojim djelovanjem omogućiti svim građanima da u Hrvatskoj imaju bolje uvjete za život nego što ih imaju sada, posebno mladima i obrazovanima koji ne žele napustiti domovinu nego se ovdje žele boriti za budućnost Hrvatske. To prvenstveno možemo postići osiguravanjem dodatnog novca za kvalitetno i dostupno obrazovanje kakvo je omogućeno u drugim državama EU, za kreiranje bolje plaćenih poslova i radnih mjesta za visokoobrazovane, za razvoj malog i srednjeg poduzetništva i drugih elemenata koji će našim građanima dati mogućnost da ostanu u Hrvatskoj ili se čak i vrate.

Nikakve jednokratne demografske mjere ne mogu zamijeniti kontinuirani rad u svim područjima na povećanju standarda, a to je lakše uz europska sredstva. Bez dodatnih ulaganja trajno ćemo zaostajati za drugim članicama. Europa gdje je Hrvatska drugorazredna zemlja nije Europa u kakvoj želim živjeti.

Naš poduzetnik, poljoprivrednik, student ili ribar ima pravo na jednake prilike kakve ima onaj u Njemačkoj ili Danskoj. Evo jedan konkretan primjer: stipendije za Erasmus+ ne određuju se prema ekonomskim mogućnostima države iz koje student dolazi. To dovodi do nejednakosti, jer naš student nema sredstava kao onaj u Austriji i teže će se odlučiti za, primjerice, jednogodišnji studij u Milanu, jer ne zna hoće li mu stipendija biti dovoljna za život, a znanja i iskustva s kojima bi se vratio od velike su važnosti za razvoj Hrvatske. Zato ćemo se boriti da osiguramo veće stipendije, mladima pružimo priliku za osobni i profesionalni razvoj, a Hrvatskoj istovremeno stvorimo više stručnjaka.

Što se tiče klubova, Most će se pridružiti grupaciji u kojoj ćemo imati podršku za ostvarivanje hrvatskih nacionalnih interesa. Dok ne vidimo rezultate izbora, ne možemo znati kako će izgledati novi odnos snaga u Europskom parlamentu – možda se pojave novi klubovi, koji će nam više odgovarati u realizaciji navedenog. Ono što bi za Hrvatsku bilo najbolje je da svi hrvatski zastupnici rade s istim ciljem.

Hoćete li inzistirati na ‘čvršćem’ stavu Hrvatske prema neriješenim graničnim pitanjima sa susjedima, hoćete li biti za blokadu Srbije u slučaju da se ne riješi pitanje nestalih i ratnih zločina?

– Apsolutno. Hrvatska je morala ispuniti sve uvjete prije ulaska u EU, tako da isto očekujemo od Srbije ako želi biti dio EU. Srbija ne može ući u EU dok ne zatvori poglavlja 23. i 24., isplati ratnu odštetu Hrvatskoj i pruži informacije o nestalima. Onaj koji bi dopustio drugačije, radi direktno protiv Hrvatske.

No sadašnja Vlada uporno krši zakone Republike Hrvatske – ministrica Marija Pejčinović Burić nije sazvala sastanke povjerenstva koji se odnose na poglavlje 23. i 24., na praćenje i ispunjenje obaveza koje je Srbija preuzela, možda i zbog partnerstva HDZ-a s Vučićem u Europi. Srbija, na žalost, obveze očito ne ispunjava dosljedno te pribjegava ne baš prijateljskoj retorici. To nisu europske vrijednosti, a svaka država ih treba steći prije ulaska u EU, prije svega treba shvatiti značaj međudržavne suradnje.

Zalažete li se za ulazak Hrvatske u eurozonu? Bi li Hrvatska trebala popustiti Sloveniji u slučaju blokade našeg ulaska u Schengen?

– Uvođenje eura može donijeti pozitivne učinke, ali Hrvatska trenutačno nije spremna za ulazak u eurozonu jer ne ispunjava nužne preduvjete za ulazak u tečajni mehanizam – dostatnu razinu realne konvergencije, zdrave temelje za održiv rast gospodarstva i kvalitetne institucije. Hrvatska mora iskoristiti diskrecijsko pravo koje joj ugovor daje da samostalno odluči o trenutku pristupanja eurozoni.

Ako Vlada i guverner HNB-a ostanu pri odluci da Hrvatska što skorije usvoji euro, Most će zatražiti raspisivanje referenduma da narod odluči u kojem trenutku bi Hrvatska trebala ispoštovati ugovornu obvezu i ući u eurozonu. Isto tako, Hrvatska treba ispuniti uvjete članstva u Schengenu, ali ne treba pristajati na eventualne ucjene koje bi ugrožavale njenu suverenost.

Slažete li se s prijedlozima Macrona i Merkel o stvaranju jače strukture Europske unije? Radi li Europska unija dobro na pitanju ilegalnih migracija?

– Europska unija trebala bi biti decentralizirana demokratska zajednica ravnopravnih država članica koja funkcionira na principima solidarnosti i supsidijarnosti, dakle, jedan labavi okvir unutar kojega će postojati samo one zajedničke politike i institucije oko kojih postoji konsenzus država članica i koje mogu stvoriti dodanu vrijednost.

Područja u kojima je državna razina učinkovitija trebalo bi vratiti u njezinu nadležnost, pri čemu bi institucije Unije u tim područjima predstavljale isključivo platformu za bolju međudržavnu koordinaciju i razmjenu najboljih praksi, bez mogućnosti donošenja odluka. Strogo odvajanje nadležnosti Europske unije i država članica doprinijelo bi tome da građani, iz kojih vlast proizlazi, bolje razumiju proces donošenja odluka i lakše kontroliraju izabrane i neizabrane dužnosnike koji donose odluke u njihovo ime, pa bi se tako obnovilo povjerenje građana u institucije.

Ono što treba jačati i produbiti jest jedinstveno tržište, najveća vrijednost europskih integracija, a prostor za intenzivnu suradnju postoji i u područjima sigurnosti, borbe protiv organiziranog kriminala i terorizma, znanosti i obrazovanja, istraživanja i inovacija, regionalnog razvoja te međunarodne trgovine. U vezi toga, Hrvatska mora imati sigurne granice, osigurati da migranti budu sigurni, kao i naši građani i njihova imovina. Zato se zalažemo za što skoriji ulazak u Schengen, da iskoristimo financijske, tehničke i sve druge mogućnosti kako bi na jedan human način zaštitili granice.

Bilo kakav oblik srednjoročnog ili dugoročnog boravka na prostoru Europske unije građanima trećih zemalja uvjetovali bismo prolaskom kroz integracijske programe te prihvaćanjem europske kulture, vrijednosti i obrazaca ponašanja. Potrebno je raditi na jeftinijem, učinkovitijem i bržem vraćanju onih koji nemaju valjanu dozvolu za boravak u državama Europske unije, a protivimo se sustavu migrantskih kvota.