Otkrivamo pakleni plan za rasipanje glasova protiv HDZ-a!

U Irskoj živi i radi oko 30 000 Hrvata. U Dublinu, postoji jedno biračko mjesto, i 279 aktivno registriranih birača. Za usporedbu,  u Bosni i Hercegovini, samo u Tuzli gdje živi oko 15 000 Hrvata ima preko 10 000 aktivno registriranih birača. Nije javna tajna da Hrvati u Bosni i Hercegovini na izborima u Hrvatskoj, najviše glasaju za HDZ. Taj obrazac nije promijenila ni dvolična politika ove stranke koja je nanijela veliku štetu hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini. Princip privlačenja biračkog tijela, sličan je modelu koji uspješno funkcionira u Hrvatskoj a svodi se na kontrolu sredstava, dakle javnog novca kojim se de facto podmićuje ili stimulira biračko tijelu. Ni druge stranke nisu imune na ovakve oblike masovne političke korupcije. Naslovnica jučerašnjeg Nacionala donosi priču o Mislavu Kotarcu, pravniku Fonda za zaštitu okoliša koji je prije dva mjeseca ekskluzivno za naš portal otkrio kako su projekti energetske obnove zgrada i kuća, kao i razni drugi poticaji doveli do toga da je Fond završio u minusu od pola milijuna kuna, zbog čega su dizani i krediti koje će građani otplaćivati godinama. Spomenuti financijski gubitak nastao je za vrijeme Vlade Zorana Milanovića a novac se intenzivno puštao uoči izbora, čime se stvorila iluzija financijske stabilnosti i javnog novca koji zapravo nije postojao.

Ali vratimo se na popis aktivno registriranih birača. Procentualno mjereno, tek oko jedan posto Hrvata u Irskoj nalazi se na popisu aktivnih birača, dok u Bosni i Hercegovini više od pola Hrvata ostvaruje pravo na glasanje. Prije otprilike godinu dana, neki genijalci iz HDZ-a su došli na ideju da u Irsku osnuju svoje ogranke. Od te ideje se odustalo zbog kolektivnog bijesa, gorčine, pa i prijetnji Hrvata u Irskoj. Tada je postalo izvjesno kakvo je političko raspoloženje Hrvata u Irskoj. Za vrijeme SFRJ, Njemačku i druge europske države naseljavali su Hrvati kojima nisu odgovarale političke i ekonomske prilike u tadašnjoj Jugoslaviji. Ti ljudi, kao i njihovi potomci i dalje u velikoj mjeri glasove daju HDZ-a, ali novi migracijski valovi Hrvata ne predstavljaju više tradicionalno biračko tijelo ove stranke. Dapače, Hrvati koji su u posljednjih desetak godina napustili Hrvatsku, jer su bili razočarani vladajućom politikom i ekonomskim mogućnostima, dakle nekog sveopćom perspektivom, mogli bi masovno glasati protiv HDZ-a. Problem je samo u tome, što ti ljudi u pravilu ne glasaju. Razočarenje kod njih je toliko duboko i trajno da više ne vide nikakav smisao u sudjelovanju na izborima. Naime, oni misle da izbori ne mogu ništa promijeniti. Brojka od 279 registriranih aktivnih birača u Irskoj, gdje se nalazi oko 30 000 Hrvata, potpuno razotkriva defetistički stav ove društvene grupacije. Naravno, umjesto da potiče razvoj demokracije i poveća broj Hrvata koji konzumiraju biračko pravo u Irskoj, Državno izborno povjerenstvo im nudi samo jedno biračko mjesto u Dublinu. Istodobno u Italiji gdje živi hrvatska manjina koja je izgubila izravan doticaj s hrvatskim prilikama i posljedicama vladajućih politika, postoji veći broj glasačkih mjesta. U svemu tome ima nekog sustava, ali za nekoliko godina, usprkos takvoj kombinatorici i apsurdnoj matematici oko broja biračkih mjesta u inozemstvu, izvjesno je da bi emigracija mogla postati biračko tijelo koje će većinom glasati protiv HDZ-a, ali i SDP-a kojeg je neki smatraju podjednako odgovornim za postojeće stanje u Državi. Ipak, što se tiče europskih izbora za Europski parlament koji nas očekuju u nedjelju, čini se da je sve posloženo za novu pobjedu HDZ-a. Uobičajeno, glasat će oni koji se boje promjena dok će ljudi koji istinski žele promjene, radije promijeniti državu u kojoj žive, nego glasati protiv onih koji su ih do takve odluke doveli.