Screenshot

NAZIRU SE PRVI REZULTATI IZBORA: Znate li tko bi mogao osvojiti najviše preferencijskih glasova?

Autor: dnevno.hr

Izbori za europski parlament održat će se u nedjelju, 26. svibnja, a mogu glasati svi građani Republike Hrvatske koji imaju biračko pravo.

Građani će birati između 33 pravovaljane kandidacijske liste na kojima se nalazi ukupno 396 kandidata. Glasa se tako da se zaokruži redni broj ispred željene kandidacijske liste, a ako birač želi na toj kandidacijskoj listi dati prednost određenom kandidatu, treba zaokružiti i redni broj tog kandidata.

Hrvati će ovaj put birati 12 zastupnika. No, ako se pitanje Brexita ne riješi do konstituiranja novog saziva Europskog parlamenta, u Strasbourg će ipak ići njih 11.

Analiza popularnosti EU izbora

Zagrebačka tehnološka tvrtka Mediatoolkit analizirala je popularnost izbora za Europski parlament i kandidacijskih lista na društvenim mrežama i webu u razdoblju od 22. travnja do 22. svibnja. Analiza pokazuje da je u navedenom periodu broj spominjanja bio relativno konzistentan, a u prosjeku se izbori za Europski parlament spominju dvjestotinjak puta dnevno.


Spominjanja pojma ‘Europski parlament’ od 22. travnja do 22. svibnja

Ovi su izbori specifični po tome što intenzitet kampanja ne raste bliženjem samog dana izbora, već je najveći broj spominjanja zabilježen na samom početku prilikom najava kandidata. Dok se inače očekuje postupno povećavanje intenziteta kako bi se što veći broj podržavatelja stranaka odazvao izborima, ovu kampanju prati ustaljeni ritam medijskog izvještavanja.

U usporedbi s prethodnim periodom, ukupan broj spominjanja se smanjio za 3,03%, a i broj impresija smanjen je za 55,96%, što nam govori o malom intenzitetu kampanje u najpopularnijim medijima.

Objave o Europskom parlamentu pretežito su pisane u pozitivnom tonu (55,7%), a najviše je objava bilo na webu 68,8%, Facebooku 13% te Twitteru 7,8%.


Analiza sentimenta za izbore za Europski parlament

Najpopularnije liste na društvenim mrežama

Prema HRT-ovu istraživanju raspoloženja hrvatskog biračkog tijela, HDZ će u Strasbourg slati pet zastupnika, SDP tri, a Amsterdamska koalicija, Živi zid i Most po jednog. No, kada bismo sudili prema broju internetskih objava, situacija bi bila ponešto drugačija. HDZ ima najveći broj spominjanja sa 15,2%. Iza njega slijede Amsterdamska koalicija s 13,5%, SDP s 13,4% te Most sa 7,8%, dok se Živi zid sa svojih 4,2% nalazi iza Neovisnih za Hrvatsku, Marijane Petir, SDSS-a i Narodne stranke.

Udio spominjanja svih lista

Brojčano, SDP prednjači s negativnim spominjanjima. Istovremeno, kada gledamo omjer negativnih u odnosu na ukupan broj spominjanja, SDSS i Neovisni za Hrvatsku se spominju u pretežito negativnom sentimentu. Na grafu vidimo da SDSS ima gotovo četiri puta više negativnih nego pozitivnih spominjanja. Pojedinačno, SDP ima omjer od 45,2% pozitivnih objava naspram 54,8% negativnih. Od ukupnog broja od 660 spominjanja SDSS-a, čak je 78,7% negativno.

Analiza omjera pozitivnih i negativnih spominjanja za 10 najpopularnijih lista

Što se tiče kanala na kojima se spominju kandidacijske liste, najzastupljeniji kanal je web, a zatim društvena mreža Facebook (na kojem prednjači HDZ). Iznimka je Amsterdamska koalicija, kojoj je drugi najveći izvor spominjanja Twitter.

Analiza izvora spominjanja za top 10 lista

HDZ, SDP i Start najjači su po pitanju impresija. Za SDP i HDZ to ne čudi ako uzmemo u obzir da su njihove objave na društvenim mrežama sponzorirane, čime su automatski vidljivije široj publici.

A kandidati?

Kada je riječ o kandidatima na kandidacijskim listama, analiza je pokazala koji su kandidati najviše spominjani na društvenim mrežama. S HDZ-ove liste najviše je spominjan Karlo Ressler, a od SDP-ovaca najviše je objava o Toninu Piculi, Ranku Ostojiću, Gordanu Marasu i Predragu Matiću. Najpopularniji kandidat Amsterdamske koalicije je Krešimir Beljak, dok je iz MOST-a najviše spominjanja imao Božo Petrov, a iz Živog zida Ivana Delaš.

Najveći porast broja objava o pojedinom kandidatu dogodio se 8. svibnja na obljetnicu ulaska partizanskih jedinica u Zagreb kada je Bruna Esih svojom Facebook objavom podigla prašinu. Reakcije na njenu objavu bile su većinski negativne. Točnije, 90,3% objava bilo je negativno, naspram 9,7% pozitivnih, a pretežno su bile objavljivane na webu i Twitteru.

Iz analize se, također, mogla primjetiti jedna zanimljivost. Naime, pokazano je da se uz spominjanja SDP-a često povezivao i Plenković, koji je kandidat najveće SDP-ove opozicijske stranke.

Iz analize je vidljivo da su političke stranke i kandidati shvatili važnost društvenih mreža kao posrednika u komunikaciji i prijenosu informacija svojim biračima. Društveni su se mediji pokazali kao povoljniji i efikasniji put do birača u odnosu na tradicionalne medije, pogotovo kada se radi o dopiranju do mlađih birača. Za razliku od prošlih izbora kada je Živi zid po aktivnosti na društvenim mrežama bio daleko ispred ostalih stranaka, na ovima možemo primjetiti da je  online konkurencija postala sve veća i jača.

Autor:dnevno.hr
loading...
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.