Dnevno

IMALA JE 10 KADA SU JOJ U VUKOVARU UBILI OCA I MAJKU: ‘Budem li izabrana u EU parlament, više će se znati o našoj povijesti’

Autor: S.V.

Vukovarka Marijana Maja Balić nadljudskom je snagom savladala svoju bolnu prošlost te se danas puna optimizma i nade, njegujući demokršćanski svjetonazor i identitet koji je pronašla u temeljima HDZ-a, želi izboriti za svoje mjesto u Europskom parlamentu na 6. mjestu HDZ-ove liste.

Naime, Maja je kao mala osjetila strahote rata kada je, tijekom opsade Vukovara u rujnu 1991., sa sestrom, tetama i bakom uspjela napustiti rodni grad u kojem su mučki ubijeni njezini otac i majka, dok je tetak uspio preživjeti pad Vukovara i pet mjeseci torture u srpskim logorima, nakon čega im se pridružio u Zagrebu.

Zahvaljujući brizi tete i tetka, Marijana je u Zagrebu završila osnovnu i srednju školu te Ekonomski fakultet, smjer financije, stekavši zvanje diplomirane ekonomistice. No, iako je živjela u glavnome gradu, ljubav prema Vukovaru bila je jača, a uz to je, kako kaže, željela biti bliže roditeljima, pa se odlučila vratiti domu svom. Dobila je priliku odraditi pripravnički staž i počela je raditi u Vukovarsko-srijemskoj županiji i Razvojnoj agenciji HRAST, gdje se bavila pripremanjem i provedbom projekata.

Također, suosnivačica je Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata. Njezin predani rad privukao je pozornost u HDZ-u pa ju je današnji predsjednik Vlade Andrej Plenković postavio kao voditeljicu ureda zastupnika u Europskom parlamentu u Bruxellesu. Danas obnaša funkciju zastupnice u 9. sazivu Hrvatskoga sabora kao zamjenica zastupnika Ivana Penave, gradonačelnika Vukovara.

Maja je u redovima HDZ-a, ali i šire, poznata po tome što kroz svoj posao i javno djelovanje radi prije svega za dobrobit Slavonije i Republike Hrvatske, a što će raditi ako bude izabrana Europski parlament, otkrila je samo za Dnevno…


Još ste s deset godina doživjeli najveće strahote koje je donio rat u Hrvatskoj. Izgubili ste sve – roditelje, dom i grad. Kako danas gledate na sve to?

Emotivno. U meni je osjećaj koji je teško definirati i riječima opisati. Iako je prošlo toliko godina, još mislim da je sve bio samo ružan san iza kojega ću se probuditi, čvrsto zagrliti svoju mamu i tatu i nastaviti s bezbrižnim djetinjstvom desetogodišnjakinje u bajkovitom Vukovaru – gradiću na obali silnog Dunava, mjestu baš po mjeri čovjeka.

Možete li doista sve to zaboraviti?

Ništa nije gore od zaborava. To nam se ne smije i ne može dogoditi jer onda riskiramo da nam se povijest ponovi. Do kraja svog života borit ću se da se nikada ne zaboravi strahota koju je agresor učinio našoj domovini. Možemo i moramo razgovarati o oprostu, jer znam da i na drugoj strani ima puno onih koji su svjesni koliko je pogrešno bilo napadati Hrvatsku. Kao kršćanka, znam da je samo oprost ispravan put da bi se krenulo dalje. Svaki se dan trudim da ljubav u mom srcu od zuba vremena sačuva sve ono što sam tada voljela i što danas volim i nosim sa sobom.

U Vukovar ste se vratili 2007. godine, nakon završenog fakulteta da u svome rodnom gradu odradite pripravnički staž. Kakav je to bio osjećaj nakon toliko godina? Ima li budućnosti u Vukovaru?

Moja je odluka bila pokušati vratiti se, neovisno o ishodu. Možda je ona bila velikim dijelom uvjetovana emocijama, ali nikad nisam požalila što sam se vratila svojoj kući. Dapače, bila je to moja najbolja odluka. Budućnosti u Vukovaru ima, samo je pitanje što pojedinac želi – vjerujem da ima puno onih koji miran život Vukovara nikada ne bi mijenjali za svjetla velegrada.

Na koji način mislite pridonijeti Vukovaru i Hrvatskoj ako vas izaberu u Europski parlament?

Želim da se plodovi moga rada vide u svakodnevnom životu naših građana. Najveće se mogućnosti kriju u kohezijskoj politici i ona je iznimno važna za našu zemlju. Radi se o glavnoj investicijskoj politici Europske unije koja djeluje u smjeru smanjenja različitosti razvijenosti regija. Odbor za regionalni razvoj Europskog parlamenta bio bi sjajna platforma u kojoj bih mogla aktivno lobirati za naše interese, a tu je ponajprije riječ o projektima poput Projekta Slavonija, Baranja i Srijem kojim se istoku Lijepe Naše osigurava čak 18,75 milijardi kuna u trenutnoj financijskoj perspektivi do 2021. godine. Jednako tako, poseban bih dio svog rada posvetila hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji. Europska unija utemeljena je nakon Drugoga svjetskog rata kao projekt mira, stoga je upravo razumijevanje Domovinskog rata važno za sve narode i države članice, kao i one koji to žele postati. Želim da odgovarajuće mjesto hrvatske povijesti u europskoj bude još značajnije i vidljivije, a sve u skladu s krilaticom ove europske obitelji – Ujedinjeni u različitosti!

Što mislite o suživotu Hrvata i Srba u Vukovaru? Kakva je perspektiva njihovih odnosa?

Domovinski rat završio je pobjedom hrvatske vojske koja je obranila suverenitet neovisne Republike Hrvatske. Rat pripada povijesti, ali činjenice valja poštovati. Svi Srbi koji Vukovar smatraju svojim domom i dijelom su našeg društva uživaju sva prava kao i ostali građani Hrvatske, a s obzirom na to da smo danas i članica Europske unije – ujedno čine zajedničku europsku obitelj. Situacija se normalizirala i čini se da se stvaraju izvrsni preduvjeti za kvalitetan suživot koji će kao prioritet imati boljitak našeg Vukovara.

Ima li Marijana Maja Balić mišljenje o tome kako je biti Srbin u Hrvatskoj?

Nacionalne manjine u Hrvatskoj uživaju veća prava nego bilo koja manjima u bilo kojoj državi članici. Naš zakon o pravima nacionalnih manjina mnoge zemlje uzimaju kao primjer, bila bih sretnija kada bi takve standarde uživala i hrvatska nacionalna manjina u Republici Srbiji. Stoga bih rekla da je biti Srbin u Hrvatskoj ugodno, kao što je ugodno svakoj nacionalnoj manjini koja ovdje živi.

Kako ste se osjećali kad ste saznali da ste na listi za Europski parlament?

Ponosno. Godinama sam radila kao asistentica i voditeljica ureda tadašnjeg zastupnika u Europskom parlamentu, a današnjeg predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, zbog čega sam itekako dobro upoznata kolika je čast, ali i obaveza predstavljati Hrvatsku u ovoj Europskoj instituciji.

Smatrate li da je lista za europske izbore HDZ-a poticaj mladima ili je to Plenkovićev obračun s Brkićem i njegovim sljedbenicima?

HDZ je politička narodnjačka stranka i jedina koja vjeruje u mlade. To dokazuje ova lista! Dok svi drugi govore o mladima, nitko im ne daje priliku. HDZ je svojim mladima dao mjesto koje zaslužuju. Znam koliko sam godina truda uložila u stranci i profesionalno, što su prepoznali i predsjednik Vlade i HDZ-a, kao i sva stranačka tijela koja su listu jednoglasno prihvatila.

Kako je bilo surađivati s premijerom Plenkovićem, tadašnjim zastupnikom?

Iznimno korisno, ali i zahtjevno. Andrej je pedantan i iznimno predan poslu. On jasno artikulira postavljena očekivanja i od njih ne odstupa, a to isto očekuje i od svojih suradnika.

Mislite li da Europa treba biti bliža običnim građanima, posebice u Hrvatskoj?

Da i za to ću se zalagati jer želim da svaki građanin uživa u prednostima hrvatskog članstva. Imajući na umu da smo mnogo mlađa članica od sljedeće dvije najmlađe, jasno je zašto se efekti možda još ne osjete koliko bi trebali, ali svaka nova godina uz naš rad u Europskom parlamentu osigurat će da se Europa sve više približava našim sugrađanima.

Bili ste u Europskom parlamentu, kakav je vaš dojam – kako je Hrvatska pozicionirana u odnosu na druge zemlje?

Trenutni saziv Europskog parlamenta ima 751 zastupnika, a znajući kako iz redova naše zemlje dolazi njih 11, jasno je da, matematički gledano, utjecaj nije velik. Međutim, kvalitetne inicijative koje dolaze od nas, uz potporu EPP-a kao najveće političke obitelji na razini Europskog parlamenta, učinile su da postanemo prepoznatljivi među ostalim zastupnicima i pozicioniramo se kao ravnopravni.

Što mislite o sve većem euroskepticizmu u Europi, ali i Hrvatskoj, koji je počeo s Brexitom?

Ne trebamo puno misliti, imamo sjajan primjer koji pokazuje koliko je euroskepticizam poguban. Pogledajmo samo Brexit i njegov efekt. On je rezultat rastućeg euroskepticizma, a sada kada je do njega došlo (ili nije?), nitko nije siguran je li to budućnost koju želimo za sebe i one koji dolaze.

Vi ste ekonomistica. Što je Hrvatska dobila, a što izgubila ulaskom u Europsku uniju?

Osim sudjelovanja na jedinstvenom tržištu u gospodarskom smislu, najjednostavnije se učinci članstva vide u činjenici da Hrvatska više novca povlači nego što uplaćuje u proračun Europske unije. Za mene većeg dobitka koji utječe na dobrobit naše zemlje jednostavno nema.

Konkretno, u vašem Vukovaru najveći je problem iseljavanje i demografija. Na koji biste način vi to riješili i imate li u planu pomoći na tom polju?

Istoku naše države treba pridavati posebnu pažnju zbog specifične situacije u kojoj se nalazi, a najbolji potez u tom smjeru je Projekt Slavonija, Baranja i Srijem i spomenutih 18,75 milijardi kuna koje se u ovaj kraj ulažu. Također, u pripremi je Zakon o razvoju grada Vukovara koji bi jednako tako trebao imati pozitivan utjecaj, a iskreno vjerujem da će sve navedeno imati učinka na zaustavljanje iseljavanja i demografski rast. Vukovar je grad po mjeri čovjeka i vjerujem da će ponovno postati mjesto kojem se dolazi, a ne grad iz kojeg se odlazi, iako za takvo što mi sami moramo stvoriti odgovarajuće uvjete.

Mislite li da je trenutačni plan s mirovinskom reformom rješenje problema u Hrvatskoj?

Jest, prvi se put sustavno pristupilo rješavanju tog problema i reforma će omogućiti da u budućnosti Hrvati imaju veće mirovine. Sve drugo je čisti populizam koji će ponovno platiti naša generacija.

Kako se mislite postaviti prema migrantima i migrantskoj krizi?

Potrebno je pomoći ljudima koji su u nevolji, planski i dugoročno. Hrvatska štiti vrijednosti Europske unije, a kao država članica koja je migrantima često prva na putu, mora štititi svoje granice koje su ujedno i granice EU-a.

Možete li nam malo pobliže objasniti kakav je bio vaš posao u uredu Andreja Plenkovića kao zastupnika, jeste li stekli neke značajne kontakte i na koji ćete način  to implementirati u svojoj karijeri zastupnice?

Naravno, stečeni kontakti sigurno su jedan od najvećih benefita koje sam stekla radeći taj posao te ću ih rado ponovno aktivirati i koristiti. Posao je bio zahtjevan, ali i vrlo poučan.

Umjesto Finske, koja je trebala predsjedati u prvoj polovici 2020. godine, uskočila je Hrvatska, koja bi tada trebala preuzeti rotirajuće predsjedništvo. Novom odlukom utvrđen je redoslijed predsjedništava sve do 2030. godine. Što mislite, kako će funkcionirati kada Hrvatska bude predsjedala Europskom unijom? Jesmo li spremni?

S obzirom na to da je predsjedanje Vijećem Europske unije identificirano kao jedan od prioriteta Vlade Republike Hrvatske, uopće ne sumnjam da ćemo biti uspješni u tom segmentu. Stalno predstavništvo Republike Hrvatske pri Europskoj uniji neprestano se ojačava novim diplomatima koji, za potrebe predsjedanja, dolaze iz raznih resora i tako kompletiraju timove koji će u Bruxellesu voditi projekt. Imamo veliku zadaću napraviti značajan korak naprijed prema usvajanju novog višegodišnjeg financijskog okvira koji stupa na snagu s prvim danom 2021. Ovo će biti iznimna prilika da se dokažemo drugim državama članicama i europskim građanima.

Hoćete ići na ”Hod za život” i koji je vaš stav o tome?

Vikend ću provesti u svom Vukovaru.

Autor:S.V.
loading...
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.