Znate li kako su SAD službeno prekinule daljnji razvitak kemijskog i biološkog oružja?

Autor: B.N.

Američki arsenal razvijao se u Fort Detricku, Pine Bluff Arsenalu, Dugway Proving Groundu i drugim postrojenjima i mnogo je ulagano u njega 1960ih. Razvijene su bakteriološke glave, nervni plinovi, napalm i druga oružja.

Studenog 1969., rano u svom prvom predsjedničkom mandatu američkig predsjednik Richard M. Nixon naredio je američkoj vojsci da prekine svoje programe razvoja biološkog i kemijskog oružja.

Ovaj potez iznenadio je svijet i Amerikance jer se Nixon nije konzultirao o tom potezu s mnogo političara (iako je zatražio mišljenja stručnjaka o njihovoj iskoristivosti).

Američki tajni arsenal

Američki arsenal razvijao se u Fort Detricku, Pine Bluff Arsenalu, Dugway Proving Groundu i drugim postrojenjima i mnogo je ulagano u njega 1960ih. Dvije godine ranije, znanstvenici su razvili prvu bakteriološku bojnu glavu. Korištenje kemijskih oružja poput napalma i Agent Orange u Vijetnamu navuklo je bijes američke i svjetske javnosti.

Godine 1968. u pogrešci je VX nervnim otrovom ubijeno između 3000 do 6000 ovaca pokraj Dugway Proving Grounda (u Dolini lubanje, Utah). Iste godine objavljena je knjiga Seymoura Hersha Chemical and Biological Warfare: America's Secret Arsenal u kojoj je govorio o tajnim ostvarenim i planiranim pokusima. Među njima je bio plan potopiti brodove napunjene starim kemijskim oružjem u oceanu nakon čega je Kongres počeo zahtijevati više uvida i kontrole.

Nixon

Nixon je bio zainteresiran za prekidanje beskorisnih programa. Logika je bila jednostavna – SAD već ima masovnu količinu nuklearnog oružja, daleko veću nego potrebnog, pa joj za odmazdu ne treba biološko ili kemijsko oružje. Uostalom, korištenje biološkog ili kemijskog oružja bilo je slabo praktički primjenjivo pa je taktički bilo gotovo beskorisno.




Velika Britanija i Kanad su prikupljale potporu za međunarodnu zabranu biološkog oružja, pa je Nixon imao i to na umu. Kissingeru je dao zadatak da ocijeni ima li koristi od daljnjeg razvoja biološkog oružja. Kissinger je od svog harvardskog kolege, Matthew Meselsona (profesora biologije) zatražio mišljenje. On je već 1966. pokrenuo peticiju u znanstvenoj zajednici o prekidu korištenja nekonvencionalnog oružja u SAD.

Zaključci Messelsona, Kissingera, Glavnog stožera i drugih bili su isti – biološki arsenal je nepotreban. S vojne perspektive takva oružja bila su zahtjevnija za održavanje i lakša za upotrebu ukoliko padnu u krive ruke.

Kraj razvoja biološkog arsenala




Odlučio sam da će SAD napustiti korištenje bilo kojeg oblika smrtonosnih bioloških oružja koje ubijaju ili onesposobljvaju. Od ovog trenutka naši bakteriološki programi u budućnosti će se ograničiti na istraživanje obrane, imunizacije te načina kontrole i sprječavanja korištenja oružja. –

– Biološka oružja imaju masivne, nepredvidive i potencijalno nekontrolabilne posljedice. –

Nixon je osobno komentirao to riječima 'Ako nas netko napadne uzvratiti ćemo nuklearnim oružjem'.

Ubrzo nakon toga došlo je do diplomatskih uspjeha – manje od 3 godine kasnije u travnju 1972. donesena je Zabrana upotrebe bioloških oružja. Američki senat ratificirao ju je u prosincu 1974., a stupila je na snagu u ožujku 1975.

Zanimljivo je da je ženevski protokol o zabrani korištenja bakterioloških oružja iz 1925. stupio na snagu u SAD usvojen također tek 1974.

Sovjetski Savez je usprkos tome što je potpisao ovu zabranu nastavio razvijati biološka oružja što se kasnije otkrilo. Program Biopreparat otkriven je kada je dr. Kanatjan Alibekov prebjegao SAD 1992. godine.

SAD danas ne trebaju razvijati daljna biološka oružja jer ignorirajući nuklearna i druga nekonvencionalna oružja za odmazdu imaju najviše iskustva s istraživanjem već postojećih bolesti i laboratorije pune smrtonosnih patogena. Teoretski, bilo bi potrebno samo iskoristiti postojeće patogene protiv neprijatelja.

{|[nadanasnjidan]|}09-19{|[/nadanasnjidan]|}

Dnevna zanimljivost:

Znate li kako su SAD službeno prekinule daljnji razvitak kemijskog i biološkog oružja?

Citati za današnji dan:

"Uspješniji ljudi glasuju za republikance osim ako nemaju previše obrazovanja"

Povijesni fotokutak:

FOTO: Churchill i kraljevska obitelj nakon nacističkog bombardiranja kraljevske palače

Ostali događaji na današnji dan:
1356 – Bitka kod Poitiersa (engleska pobjeda nad Francuzima)
1777 – Prva bitka kod Saratoge u američkom Ratu za nezavisnost
1796 – Oproštajno pismo američkog predsjednika Georgea Washingtona
1846 – Gospina ukazanja u La Saletteu u Francuskoj
1870 – Početak opsade Pariza od strane pruske vojske (Francusko-pruski rat)
1870 – Opsada Rima od strane talijanske vojske
1873 – Hrvatski sabor izglasao zakon o ravnopravnosti Židova
1934 – Bruno Hauptmann uhićen zbog otmice Lindberghovog djeteta
1940 – Poljak Witold Pilecki dobrovoljno uhićen i poslan u Auschwitz
1944 – Najduža bitka na teritoriju Njemačke u Drugom svjetskom ratu (Bitka u Hürtgenskoj šumi)
1945 – Službenik nacističke propagande s nadimkom "Lord Haw Haw" osuđen na smrt
1946 – Prvi filmski festival u Cannesu u Francuskoj
1957 – Prvo podzemno testiranje nuklearne bombe (u američkoj saveznoj državi Nevadi)
1961 – Bračni par Betty i Barney Hill po njihovim navodima oteli su vanzemaljci radi obdukcije
1985 – Velik potres u Ciudad Mexicu
1991 – Otkriven Ötzi, najstarija prirodno sačuvana mumija u Europi

Rođeni:
86 – rimski car Antonin Pio
1802 – Lajos Kossuth
1901 – Joe Pasternak
1901 – Rudolf Matz
1909 – Ferry Porsche
1911 – William Golding
1922 – Emil Zátopek
1928 – Josip Pupačić
1934 – Brian Epstein
1941 – "Mama" Cass Elliot
1941 – Umberto Bossi
1948 – Jeremy Irons
1947 – Mate Granić
1949 – Twiggy
1949 – Slavko Linić
1967 – Mirko Norac
1974 – Victoria Silvstedt
1979 – Noémie Lenoir

Umrli:
1356 – Petar I., vojvoda od Bourbona
1693 – slovenski književnik Janez Vajkard Valvasor
1710 – Ole Rømer
1812 – Mayer Amschel Rothschild
1843 – Gaspard-Gustave Coriolis
1881 – američki predsjednik James A. Garfield
1899 – hrvatski književnik Vilim Korajac
1905 – Thomas John Barnardo
1906 – Maria Georgina Grey
1935 – ruski raketni znanstvenik Konstantin Ciolkovski
1942 – Condé Montrose Nast
1967 – Monica Proietti
1968 – Chester Carlson
1968 – Red Foley
1985 – Italo Calvino
1987 – Einar Gerhardsen
2007 – hrvatski akademik Vlatko Pavletić

Autor:B.N.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.