fbpx

Hana Seneš: ljepotica poslana u Jugoslaviju da spasi sunarodnjake od Auschwitza

Autor: G.N.

Hana Seneš jedna je od nacionalnih junakinja u Izraelu gdje ima ulice, kibbutze i neke udruge imenovane po sebi. Mlada židovkinja hrabro je otišla u smrt pred streljački vod ne odavši nikoga i gledavši svoje egzekutore u oči.

Hannah Szenes rođena je u Mađarskoj 17. srpnja 1921. u židovskoj obitelji ocu novinaru i dramatičaru. Pohađala je privatnu protestantsku školu u kojoj je morala plaćati samo dvostruku umjesto trostruke cijene uobičajene za Židove jer je bila nadarena. Brojna iskustva s grubom ili suptilnom diskriminacijom okrenuli su mladu Hanu zionizmu pa se pridružila mađarskoj studentskoj zionističkoj organizaciji Maccabea.

Diplomirala je 1939. i emigrirala u Palestinu kako bi pohađala djevojačku agronomsku školu u Nahalalu. Izbijanjem Drugog svjetskog rata okrenula se djelima pa se prvo pridružila nedavno (1936.) osnovanom nibbutzu Sdot Yamu koji je često služio kao paravan za ilegalnu imigraciju Židova u Palestinu. Potom se pridružila paravojnoj organizaciji Haganah, prethodnici buduće izraelske vojske.

Godine 1943. pridružila se britanskoj vojsci, točnije ženskim pomoćnim snagama (Women’s Auxiliary Air Force) i započela je svoju obuku kao padobranka za britanske specijalne snage (Special Operations Executive). Zbog poznavanja Mađarske, planirali su je poslati tamo kako bi pomagala svojim sunarodnjacima u bijegu, spašavati srušene pilote i pomagati drugim agentima.


U ožujku 1944. Szenes je izbačena iznad Jugoslavije zajednos Yoelom Palqiem i Peretzom Goldsteinom gdje se uspjela povezati s Titovim partizanima. Tamo su saznali da je Hitler naredio instalaciju lokalne fašističke stranke jer je naslutio da admiral Horthy želi promijeniti stranu zbog napredujuće sovjetske vojske. Njeni sudruzi odlučili su otkazati misiju jer je Mađarska sada vrvila njemačkim vojnicima i agentima. Hannah je odlučila nastaviti sama.

Međutim, kada je 7. lipnja pokušala prijeći granici s Mađarskom gotovo odmah su je uhvatile mađarske vlasti. Graničari su pronašli njen nevješto skriven britanski vojni radio i shvatili da je ona zapravo infiltrator. Stoga su vlasti bile jako zainteresirane da Hannah oda imena drugih agenata.

Tijekom više mjeseci mučenja Hannah se uspješno odupirala svim pritiscima i nije odala ništa. Majku su joj uhitili i prijetili njenim pogubljenjem (do čega nije došlo). Za tamničenja komunicirala je s drugim zatvorenicima pomoću signala zrcalom i izrezanim slovima koja je postavljala u prozor. Svoje mentalno zdravlje nastojala je očuvati pjevanjem.

Frustirani potpunim neuspjehom ispitavnja mađarski sudovi su je proglasili krivom za špijuniranje 28. listopada 1944. i poslali pred njemački streljački vod. Do zadnjeg dana, 7. studenog nastavljala je voditi svoj dnevnik. Odbila je povez kako bi gledala svoje ubojice ravno u oči. Umrla je u 23. godini.

Njen dnevnik je objavljen i preveden na hebrejski 1946. Njeni ostaci su preneseni u Izrael 1950. i pokopani na Herzlu u blizini Jeruzalema. Početkom 90ih mađarski sudovi su proglasili prethodnu presudu nevažećom i oslobodili je posmrtno krivnje za špijunažu.




Autor:G.N.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.