Zašto Karl Marx i komunisti nisu voljeli bana Josipa Jelačića?

Autor: Dnevno

Marxovo loše mišljenje o Jelačiću preuzela je i Komunistička partija Hrvatske, što je u konačnici dovelo do uklanjanja spomenika banu na glavnom zagrebačkom trgu. Pogledajmo zbog čega Marx zapravo nije volio Jelačića.

Na današnji dan vojska pod zapovjedništvom hrvatskog bana Josipa Jelačića i austrijskog feldmaršala kneza Alfreda von Windisch-Grätza ugušila je revoluciju u glavnom gradu Habsburške Monarhije – Beču. To je zacijelo bio jedan od razloga zašto je Karl Marx imao negativno mišljenje o Jelačiću. Naime, Jelačić je prethodno bio gušio i mađarsku revoluciju, a sad je, eto, ugušio i revoluciju u Beču i to u korist konzervativnih načela. Marxovo loše mišljenje o Jelačiću preuzela je i Komunistička partija Hrvatske, što je u konačnici dovelo do uklanjanja spomenika banu na glavnom zagrebačkom trgu.

Jelačić je pri gušenju revolucije bio dio trojke glavnih vojnih zapovjednika. Osim njega, bili su u trojki spomenuti feldmaršal Windisch-Grätz, kao i slavni feldmaršal grof Radetzky (poznat po Radetzky-maršu Johanna Straussa). Njih trojica su postali tako slavni, da su vojnici Monarhije na svoje mačeve dali ispisivati slova WIR (kratica za Windisch-Grätz, Iellachich , Radetzky). Dakako, riječ “Wir” na njemačkom znači “Mi”.

Radetzky je gušio revoluciju u Italiji, Jelačić u Mađarskoj i Beču, a Windisch-Grätz je poznat po osobito nasilnom gušenju revolucije u Češkoj (naredio je bombardiranje Praga). Na kraju je revolucija doista ugušena u svim dijelovima monarhije i pobijedila su konzervativna monarhistička načela. Ipak, vladajuća dinastija, na čelu s mladim Franjom Josipom, uvidjela je da su reforme nužne. Sljedećih 10-tak godina obilježilo je uvođenje reformi “odozgo” (za razliku od revolucije koja je to pokušala “odozdo”).

{|[nadanasnjidan]|}10-31{|[/nadanasnjidan]|}

Dnevna zanimljivost:

Znate li da su SAD slučajno provele 28 godina u izvanrednom stanju?

Citati za današnji dan:




‘Ne želim završiti u raju jer tamo nema mojih prijatelja.’

Povijesni fotokutak:

FOTO: Churchill i Staljin uoči zajedničke pijanke u Moskvi




Pratite eKalendar i na našim stranicama na Facebooku!

Ostali događaji na današnji dan:
475 – Romul Augustul proglašen za cara Zapadnog Rimskog Carstva
1517 – Martin Luther pribio 95 teza na vrata dvorske kapele u Wittenbergu (početak protestantske reformacije)
1917 – Jedan od posljednjih uspješnih konjaničkih napada u povijesti (Bitka kod Beershebe)
1918 – Osnovana Banatska republika
1918 – Austrougarska ratna flota predana Narodnom vijeću SHS
1940 – Kraj Bitke za Britaniju (Drugi svjetski rat)
1941 – Dovršen spomenik američkim predsjednicima na Mount Rushmoreu
1944 – Odlikovan SS-ovac Erich Göstl
1961 – Uklonjeno Staljinovo tijelo iz mauzoleja u Moskvi
1973 – Bijeg iz zatvora Mountjoy u Dublinu pomoću helikoptera
1992 – U Prijedoru proglašeno ujedinjenje Republike Srpske Krajine i Republike Srpske

Rođeni:
1692 – grof de Caylus (francuski arheolog)
1705 – papa Klement XIV.
1711 – Laura Bassi (prva sveučilišna predavačica u Europi)
1795 – John Keats (britanski pjesnik)
1825 – Eugen Kvaternik (hrvatski političar)
1858 – Maksimilijan Njegovan (austro-ugarski admiral)
1887 – Chiang Kai-shek (kineski političar)
1920 – Helmut Newton (njemački fotograf)
1929 – Bud Spencer (talijanski glumac)
1947 – Herman Van Rompuy (belgijski političar)
1949 – Dubravko Škiljan (hrvatski jezikoslovac)
1961 – Larry Mullen (irski glazbenik, U2)
1964 – Marco van Basten (nizozemski nogometaš)
1979 – Simão Sabrosa (portugalski nogometaš)
1988 – Sébastien Buemi (švicarski automobilist)

Umrli:
1147 – Robert, lord Gloucester
1214 – Eleonora od Engleske
1448 – bizantski car Ivan VIII. Paleolog
1641 – admiral Cornelis Jol
1723 – Cosimo III. Medici
1732 – Viktor Amadeus II.
1733 – Eberhard Ludovik, vojvoda od Württemberga
1765 – princ William, vojvoda od Cumberlanda
1860 – Thomas Cochrane, lord Dundonald
1879 – Joseph Hooker
1916 – Charles Taze Russell
1918 – austrijski slikar Egon Schiele
1920 – Alphonse Desjardins
1926 – iluzionist Harry Houdini
1929 – António José de Almeida
1939 – Otto Rank
1952 – Chit Hlaing
1959 – Jean Cabannes
1978 – prvi hrvatski pilot Dragutin Novak
1993 – talijanski filmski umjetnik Federico Fellini
1993 – američki glumac River Phoenix
2006 – P. W. Botha
2009 – Qian Xuesen

Autor:Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.