Zanimljiv put prve nuklearne bombe do otoka Tinian s kojeg će poletjeti bombarderi na Japan – 1945.

Autor: Dnevno

Otok Tinian nalazi se oko 1,500 kilometara južno od Japana i upravo su s njega poletjeli poznati bombarderi koji su ponijeli nuklearne bombe na Hirošimu i Nagasaki. Krstarica USS Indianapolis donijela je na Tinian veliku količinu obogaćenog urana koji je bio sastavni dio bombe za Hirošimu. Ukupno se radilo otprilike čak o polovini svega urana u tom trenutku dostupnog na čitavom svijetu.

Na današnji dan 1945. godine američka krstarica USS Indianapolis dopremila je na otok Tinian u Tihom oceanu dijelove za američku nuklearnu bombu koja će desetak dana kasnije u sastavljenom obliku biti bačena na Hirošimu, kao prva atomska bomba ikada upotrijebljena u vojne svrhe. Otok Tinian nalazi se oko 1,500 kilometara južno od Japana i upravo su s njega poletjeli poznati bombarderi koji su ponijeli nuklearne bombe na Hirošimu i Nagasaki.

Zanimljivo je da je otok Tinian i danas američki teritorij. Naime, nalazi se u sastavu Sjevernomarijanskih otoka, koji su dio SAD-a sa sličnim statusom kao i Puerto Rico. Amerikanci su u Drugom svjetskom ratu oslobodili Tinian 1944. godine od japanske okupacije i na njemu su sagradili ogromnu zrakoplovnu bazu za napad na Japan. Bila je to jedna od najvećih baza u čitavom Drugom svjetskom ratu, s oko 40,000 članova osoblja, a zauzela je gotovo cijeli otok. Dapače, Amerikanci su zrakoplovne piste i ulice položili po shemi sličnoj onoj na Manhattanu u New Yorku (čak su i ulice nazvali po imenima s Manhattana, kao Wall Streeet, Broadway, Osma avenija itd).

Krstarica USS Indianapolis donijela je na Tinian na današnji dan veliku količinu obogaćenog urana koji je bio sastavni dio bombe za Hirošimu. Ukupno se radilo otprilike čak o polovini svega urana u tom trenutku dostupnog na čitavom svijetu. Ono što je širokoj javnosti manje poznato jest sudbina krstarice nakon što je uspješno izvršila tu misiju. Naime, samo četiri dana kasnije torpedirale su je japanske podmornice, te je potonula uz ogroman gubitak života. Naime, od 1196 članova posade preživjelo ih je samo 316.

Dnevna zanimljivost:

Za Hladnog rata CIA je pokušala napraviti kibernetičke mačke špijune

Misli za današnji dan:

‘Komunizam je poput kokaina – ako ga koristiš dana za danom postaneš ovisnik’




Povijesni fotokutak:

FOTO: Rumunji jedu kolače usred krvave protukomunističke revolucije

Povijesni videokutak:




VIDEO: 10 nepoznatih stvari o Al Qaedi

Ostali događaji na današnji dan:

657. – Prvi islamski građanski rat

811. – Bitka kod Pliske između Bizantskog Carstva i Bugara (lubanja kao čaša)

1139. – Okrunjen prvi kralj Portugala Alfonso I.

1509. – Na prijestolje stupio car Krishnadeva Raya

1533. – Konkvistadori ubili posljednjeg cara Inka Atahulapu u Cajamarci (današnji Peru)

1581. – Nizozemska proglasila nezavisnost od Španjolske (Plakkaat van Verlatinghe)

1803. – Otvorena prva javna željeznička pruga na svijetu (u južnom Londonu)

1830. – Umro kralj George IV.

1866. – Prva sjednica JAZU/HAZU u Zagrebu

1882. – Buri (potomci nizozemskih doseljenika) osnovali Republiku Stellaland na jugu Afrike

1887. – L.L. Zamenhof objavio prvu knjigu o Esperantu

1897. – Započela opsada Malakanda (Anglo-afganski rat)

1936. – Njemačka donijela odluku da intervenira u Španjolskom građanskom ratu na strani nacionalista

1941. – Amerikanci zaplijenili svu japansku imovinu u SAD-u (Drugi svjetski rat)

1945. – Truman, Churchill i Čang Kai-šek potpisali Potsdamsku deklaraciju koja je odredila uvjete pod kojima Japan mora kapitulirati

1947. – Osnovane američke institucije CIA (Središnja obavještajna služba), USAF (Ratno zrakoplovstvo), Združeni stožer i Ministarstvo obrane

1947. – Uklonjen kip bana Josipa Jelačića s glavnog zagrebačkog trga

1948. – Ukinuta rasna segregacija u američkoj vojsci izvršnom odlukom predsjednika Trumana

1953. – Početak Kubanske revolucije (Movimiento 26 de Julio) pod vodstvom Fidela Castra, a protiv vlade kubanskog diktatora Fulgencia Batiste

1956. – Egipatski predsjednik Nasser objavio odluku o nacionalizaciji Sueskog kanala, kao odgovor na ukidanje stranog financiranja izgradnje Asuanske brame

1963. – Potres u Skopju u Makedoniji, magnitude 6.9 po Richteru, uzeo gotovo 1,100 života

1963. – Lansiran prvi geosinkroni satelit (Syncom 2)

1965. – Nezavisnost Maldiva

1971. – Lansiran Apollo 15

1989 .– Prva osoba osuđena zbog kompjutorskog kriminala u SAD-u (student Robert T. Morris, zbog puštanja tzv. Morrisovog crva u mrežu)

1990. – Utemeljena HINA (Hrvatska izvještajna novinska agencija) u Zagrebu odlukom Hrvatskog sabora

2001. – Prvi nagibni vlak na pruzi Zagreb-Split

2004. – Podizanje optužnice protiv Ante Gotovine

Rođeni:

1030. – sv. Stanislav od Szczepanówa

1678. – car Josip I.

1739. – George Clinton

1791. – Franz Xaver Wolfgang Mozart

1856. – George Bernard Shaw

1865. – Philipp Scheidemann

1875. – Carl Jung

1879. – feldmaršal Shunroku Hata

1894. – Aldous Huxley

1906. – Irena Iłłakowicz

1913. – Kan Yuet-keung

1916. – Herbert Norkus

1925. – Jerzy Einhorn

1928. – Francesco Cossiga

1928. – Stanley Kubrick

1942. – Vladimír Mečiar

1943. – Mick Jagger

1945. – Helen Mirren

1959. – Kevin Spacey

1964. – Sandra Bullock

1973. – Kate Beckinsale

1979. – Derek Paravicini

Umrli:

432. – papa sv. Celestin I.

796. – kralj Offa od Mercije

811. – bizantski car Nikefor I.

1471. – papa Pavao II.

1592. – Armand de Gontaut, barun de Biron

1684. – Elena Cornaro Piscopia

1712. – Thomas Osborne, vojvoda od Leedsa

1801. – nadvojvoda knez nadbiskup Maximilian Franz

1830. – kralj George IV.

1863. – Sam Houston

1867. – kralj Otto od Grčke

1900. – Josip Torbar

1925. – William Jennings Bryan

1926. – Robert Todd Lincoln

1932. – Fred Duesenberg

1938. – Daisy Greville

1952. – Eva Perón

1984.– George Gallup

1986. – Averell Harriman

1993. – Matthew Ridgway

1995. – George W. Romney

Autor:Dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.