fbpx

Vojvotkinja Sofija od Hannovera – nasljednica čitave Velike Britanije – 1630.

Autor: dnevno

Sofija je bila izravni ženski potomak hrvatsko-ugarske kraljice Barbare Celjske, možebitne „Crne kraljice“ iz hrvatskih legendi.

Na današnji dan 1630. godine rođena je Sofija od Hannovera, njemačka izborna kneginja koja je zamalo postala kraljicom Velike Britanije. Rodila se u nizozemskom gradu Haagu kao pripadnica dinastije Wittelsbach. Ta je dinastija stoljećima vladala Bavarskom, no Sofija je bila pripadnica njene kalvinističke grane koja je vladala u Falačkoj (njem. Pfalz).

Osobito je zanimljivo da je Sofija bila izravni ženski potomak hrvatsko-ugarske kraljice Barbare Celjske, možebitne „Crne kraljice“ iz hrvatskih legendi. Pojam „izravni ženski potomak“ označava liniju majka-kći-kći-kći i tako kroz niz generacija. U pogledu genetike zanimljivo je da izravni ženski potomci imaju istu mitohondrijsku DNA kao njihov predak. Potomak Sofije od Hannovera po izravnoj ženskoj liniji bio je, između ostalih, posljednji ruski car Nikolaj II.

Godine 1658. Sofija je udajom postala vojvotkinjom od Braunschweig-Lüneburga. Ona i njen suprug do kraja 17. stoljeća postali su jednim od najmoćnijih vladarskih parova u Njemačkoj, jer je on naslijedio goleme posjede oko Hannovera, a dogovoreno je i njegovo uzdizanje na položaj kneza izbornika Svetog Rimskog Carstva. Dapače, Sofija je po majčinoj liniji postala nasljednicom krune Velike Britanije, jer joj je djed bio nekadašnji britanski kralj Jakov I. iz dinastije Stuart. Svu to bogatu ostavštinu naslijedio je zatim najstariji Sofijin sin – britanski kralj George I. – koji je time također bio, dakako, potomak Barbare Celjske po izravnoj ženskoj liniji.

Ostali događaji na današnji dan:
222. – Papa sv. Kalikst I. ubijen u Rimu (tradicionalni datum)
1322. – Škoti izborili nezavisnost od Engleza
1805. – Bitka kod Elchingena (Francuska pobijedila Austriju) – Franjo Jelačić
1806. – Bitka kod Jene-Auerstädta (Francuska pobijedila Rusiju)
1808. – Francuska anektirala teritorij Dubrovačke Republike
1840. – Maronitski vođa Bashir II. predao se Britancima
1874. – Uvedeno obavezno školovanje u Banskoj Hrvatskoj
1888. – Snimljen najstariji sačuvani film (vrtna scena Louisa Le Princea)
1926. – Objavljena knjiga “Winnie zvani Pooh” A. A. Milnea
1939. – Njemačka podmornica U-47 potopila britanski bojni brod HMS Royal Oak
1943. – Bijeg iz njemačkog koncentracijskog logora Sobibor
1943. – Savezničko bombardiranje Schweinfurta
1964. – Smijenjen Hruščov, Brežnjev došao na vlast u SSSR-u
1964. – Martin Luther King dobio Nobelovu nagradu za mir
1967. – Uhićena američka glazbenica Joan Baez zbog sudjelovanja u prosvjedu protiv vijetnamskog rata
1981. – Hosni Mubarak izabran za predsjednika Egipta
1994. – Yasser Arafat dobio Nobelovu nagradu za mir

Rođeni:
1542. – Akbar (veliki mogul)
1598. – Nicolas de Neufville de Villeroy
1630. – Sophia (hanoverska vojvotkinja)
1644. – William Penn (osnivač Pennsylvanije)
1653. – bl. Marija (Marie) Poussepin
1733. – François Sebastien Charles Joseph de Croix, grof Clerfayt
1784. – kralj Ferdinand VII. od Španjolske
1790. – Thursday October Christian I. (sin Fletchera Christiana)
1861. – Artur Gavazzi (hrvatski kartograf)
1882. – Éamon de Valera (irski političar)
1890. – Dwight D. Eisenhower (američki predsjednik)
1892. – Tito Strozzi (hrvatski glumac i redatelj)
1906. – Hannah Arendt (njemačka politička teoretičarka)
1906. – Hassan al-Banna (osnivač Muslimanskog bratstva)
1911. – Ivo Kozarčanin (hrvatski književnik)
1911. – Le Duc Tho (vijetnamski političar i nobelovac)
1918. – Nikola Reiser (hrvatski slikar)
1927. – Roger Moore (engleski glumac)
1930. – Mobutu Sese Seko (predsjednik Zaira)
1938. – carica Farah Pahlavi
1939. – Ralph Lauren (američki modni dizajner)

Umrli:
1066. – kralj Harold Godwinson
1172. – Ludwig II. Željezni od Tiringije
1318. – Edward Bruce
1711. – car Tewoflos od Etiopije
1758. – feldmaršal James Francis Edward Keith
1792. – Sophie Charlotte Ackermann
1932. – Napoléon Louis Joseph Jérôme Bonaparte
1944. – Erwin Rommel
1959. – Errol Flynn
1967. – Marcel Aymé
1977. – Bing Crosby
1990. – Leonard Bernstein
1998. – Frankie Yankovic
1999. – Julius Nyerere
2006. – Nancy Lynn
2010. – Benoît Mandelbrot

Autor:dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.