NJIH 329 KRENULO JE U POSJET DOMOVINI, a onda se dogodio trenutak koji je zauvijek ostao zabilježen u povijesti!
Velika kneginja Leonida – pretendentkinja na titulu ruske carice – 2010.
Tijekom sovjetskog vremena izbjegla je princeza Leonida zajedno sa svojom obitelji u inozemstvo. Osobito je zanimljivo da su njenog brata – princa (kneza) Iraklija Bagration-Muhranskog – smatrali pretendentom na gruzijsko kraljevsko prijestolje.
Na današnji dan 2010. umrla je Leonida Bagration-Muhranska, žena koja bi bila ruska carica da svojedobno nije bila ukinuto Rusko Carstvo. Naime, ona je bila supruga ruskog velikog kneza Vladimira Kiriloviča Romanova, svojedobnog glavnog člana dinastije Romanov i priznatog pretendenta na rusko carsko prijestolje. Leonida je podrijetlom bila iz dinastije Bagration-Muhranski, pobočne grane gruzijske vladarske dinastije Bagration.
Leonida Bagration-Muhranska rođena je 1914. godine u gradu Tiflisu, koji je tada pripadao Ruskom Carstvu, no danas je glavni grad Gruzije (poznat pod imenom Tbilisi). Tijekom sovjetskog vremena izbjegla je princeza Leonida zajedno sa svojom obitelji u inozemstvo. Velikog kneza Vladimira Kiriloviča vidjela je navodno prvi put u jednom restoranu u Francuskoj tijekom Drugog svjetskog rata. Vjenčali su se 1948. godine, a udajom je Leonida teoretski postala velikom kneginjom i pretendentskom caricom Rusije. Osobito je zanimljivo da su Leonidinog brata – princa (kneza) Iraklija Bagration-Muhranskog – smatrali pretendentom na gruzijsko kraljevsko prijestolje.
Velika kneginja Leonida poživjela je sve do svoje 96. godine života. Preminula je na današnji dan u Madridu, u kojem je provela jedan dio života. Sahranjena je u Sankt-Peterburgu uz svog supruga Vladimira Kiriloviča, koji je preminuo još 18 godina ranije.
Ostali događaji na današnji dan:
1498. – Spaljen Girolamo Savonarola
1510. – Hvarska buna
1514. – Početak najveće seljačke bune u Mađarskoj
1568. – Nizozemska proglasila nezavisnost
1618. – Druga praška defenestracija i početak Tridesetogodišnjeg rata
1701. – Smaknut gusar William Kidd
1706. – Bitka kod Ramilliesa
1829. – Patentirana harmonika
1853. – Odcijepljenje Buenos Airesa od Argentine
1900. – Prvi Afroamerikanac dobio najviše američko odlikovanje – Medalju časti (William Harvey Carney)
1911 – Otvorena The New York Public Library
1945. – Raspuštena njemačka vlada u Flensburgu
1948. – Ubijen američki generalni konzul u Jeruzalemu Thomas C. Wasson
1951. – Kina anektirala Tibet
1962. – General Raoul Salan osuđen na doživotni zatvor
1967. – Egipat blokirao izraelsku luku Eilat
1979. – Predsjednički izborni dan u Njemačkoj
1992. – Ubijen talijanski sudac Giovanni Falcone
1995. – Prva verzija programskog jezika Java
2002. – Stupio na snagu Protokol iz Kyota
Rođeni:
1606. – katolički svećenik Juan Caramuel y Lobkowitz
1617. – Elias Ashmole
1707. – Carolus Linnaeus
1734. – Franz Anton Mesmer
1790. – Jules Dumont d’Urville
1795. – Sir Charles Barry
1823. – Ante Starčević
1824. – Ambrose Burnside
1848. – Otto Lilienthal
1875. – Alfred P. Sloan
1878. – bl. Marija Celina od Prikazanja
1884. – Corrado Gini
1891. – Pär Lagerkvist
1893. – Ulysses S. Grant IV.
1896. – Felix Martin Julius Steiner
1898. – Josef Terboven
1900. – Hans Frank
1908. – John Bardeen
1908. – Hélène Boucher
1917. – Edward Norton Lorenz
1926. – Joe Slovo
1928. – Rosemary Clooney
1933. – Joan Collins
1951. – Anatolij Karpov
1956. – Ursula Plassnik
1967. – Anna Ibrisagic
1970. – Yigal Amir
1972. – Rubens Barrichello
1974. – Jewel
Umrli:
230. – papa sveti Urban I.
1125. – car Henrik V.
1524. – šah Ismail I.
1670. – Ferdinand II. de’ Medici
1701. – William Kidd
1783. – James Otis, Jr.
1786. – grof Móric Benyovszky
1813. – general Geraud Duroc
1841. – Franz Xaver von Baader
1846. – Franciszek Ksawery Drucki-Lubecki
1857. – Augustin Louis Cauchy
1868. – Kit Carson
1876. – Gideon von Krismanic
1886. – Leopold von Ranke
1893. – Anton von Schmerling
1906. – Henrik Ibsen
1920. – feldmaršal Svetozar Boroević von Bojna
1945. – Heinrich Himmler
1960. – Georges Claude
1966. – Demchugdongrub
1967. – katolički svećenik Lionel Groulx
1971. – Josip Pupačić
1992. – Giovanni Falcone
1998. – Telford Taylor
2010. – princeza Leonida Bagration-Muhrani
2012. – Joseph Lesniewski
2013. – landgrof Moritz od Hessena
ZADNJE VIJESTI
NAKON OVOG NIŠTA NIJE ISTO! Povijesni dan koji je usmjerio tijek života svih nas
GLAVNI ZAGREBAČKI TRG NOSI IME PO SRBINU? Unatoč Šešelju, donosimo priču o banu Jelačiću, Hrvatu rođenom na današnji dan
(VIDEO) OVE GODINE ČETIRI ŽENE USMRTILI SU NJIHOVI PARTNERI Novom kampanjom, MUP senzibilizira muškarce