Velika kneginja Leonida – pretendentkinja na titulu ruske carice – 2010.

Autor: dnevno

Tijekom sovjetskog vremena izbjegla je princeza Leonida zajedno sa svojom obitelji u inozemstvo. Osobito je zanimljivo da su njenog brata – princa (kneza) Iraklija Bagration-Muhranskog – smatrali pretendentom na gruzijsko kraljevsko prijestolje.

Na današnji dan 2010. umrla je Leonida Bagration-Muhranska, žena koja bi bila ruska carica da svojedobno nije bila ukinuto Rusko Carstvo. Naime, ona je bila supruga ruskog velikog kneza Vladimira Kiriloviča Romanova, svojedobnog glavnog člana dinastije Romanov i priznatog pretendenta na rusko carsko prijestolje. Leonida je podrijetlom bila iz dinastije Bagration-Muhranski, pobočne grane gruzijske vladarske dinastije Bagration.

Leonida Bagration-Muhranska rođena je 1914. godine u gradu Tiflisu, koji je tada pripadao Ruskom Carstvu, no danas je glavni grad Gruzije (poznat pod imenom Tbilisi). Tijekom sovjetskog vremena izbjegla je princeza Leonida zajedno sa svojom obitelji u inozemstvo. Velikog kneza Vladimira Kiriloviča vidjela je navodno prvi put u jednom restoranu u Francuskoj tijekom Drugog svjetskog rata. Vjenčali su se 1948. godine, a udajom je Leonida teoretski postala velikom kneginjom i pretendentskom caricom Rusije. Osobito je zanimljivo da su Leonidinog brata – princa (kneza) Iraklija Bagration-Muhranskog – smatrali pretendentom na gruzijsko kraljevsko prijestolje.

Velika kneginja Leonida poživjela je sve do svoje 96. godine života. Preminula je na današnji dan u Madridu, u kojem je provela jedan dio života. Sahranjena je u Sankt-Peterburgu uz svog supruga Vladimira Kiriloviča, koji je preminuo još 18 godina ranije.

Ostali događaji na današnji dan:
1498. – Spaljen Girolamo Savonarola
1510. – Hvarska buna
1514. – Početak najveće seljačke bune u Mađarskoj
1568. – Nizozemska proglasila nezavisnost
1618. – Druga praška defenestracija i početak Tridesetogodišnjeg rata
1701. – Smaknut gusar William Kidd
1706. – Bitka kod Ramilliesa
1829. – Patentirana harmonika
1853. – Odcijepljenje Buenos Airesa od Argentine
1900. – Prvi Afroamerikanac dobio najviše američko odlikovanje – Medalju časti (William Harvey Carney)
1911 – Otvorena The New York Public Library
1945. – Raspuštena njemačka vlada u Flensburgu
1948. – Ubijen američki generalni konzul u Jeruzalemu Thomas C. Wasson
1951. – Kina anektirala Tibet
1962. – General Raoul Salan osuđen na doživotni zatvor
1967. – Egipat blokirao izraelsku luku Eilat
1979. – Predsjednički izborni dan u Njemačkoj
1992. – Ubijen talijanski sudac Giovanni Falcone
1995. – Prva verzija programskog jezika Java
2002. – Stupio na snagu Protokol iz Kyota

Rođeni:
1606. – katolički svećenik Juan Caramuel y Lobkowitz
1617. – Elias Ashmole
1707. – Carolus Linnaeus
1734. – Franz Anton Mesmer
1790. – Jules Dumont d’Urville
1795. – Sir Charles Barry
1823. – Ante Starčević
1824. – Ambrose Burnside
1848. – Otto Lilienthal
1875. – Alfred P. Sloan
1878. – bl. Marija Celina od Prikazanja
1884. – Corrado Gini
1891. – Pär Lagerkvist
1893. – Ulysses S. Grant IV.
1896. – Felix Martin Julius Steiner
1898. – Josef Terboven
1900. – Hans Frank
1908. – John Bardeen
1908. – Hélène Boucher
1917. – Edward Norton Lorenz
1926. – Joe Slovo
1928. – Rosemary Clooney
1933. – Joan Collins
1951. – Anatolij Karpov
1956. – Ursula Plassnik
1967. – Anna Ibrisagic
1970. – Yigal Amir
1972. – Rubens Barrichello
1974. – Jewel

Umrli:
230. – papa sveti Urban I.
1125. – car Henrik V.
1524. – šah Ismail I.
1670. – Ferdinand II. de’ Medici
1701. – William Kidd
1783. – James Otis, Jr.
1786. – grof Móric Benyovszky
1813. – general Geraud Duroc
1841. – Franz Xaver von Baader
1846. – Franciszek Ksawery Drucki-Lubecki
1857. – Augustin Louis Cauchy
1868. – Kit Carson
1876. – Gideon von Krismanic
1886. – Leopold von Ranke
1893. – Anton von Schmerling
1906. – Henrik Ibsen
1920. – feldmaršal Svetozar Boroević von Bojna
1945. – Heinrich Himmler
1960. – Georges Claude
1966. – Demchugdongrub
1967. – katolički svećenik Lionel Groulx
1971. – Josip Pupačić
1992. – Giovanni Falcone
1998. – Telford Taylor
2010. – princeza Leonida Bagration-Muhrani
2012. – Joseph Lesniewski
2013. – landgrof Moritz od Hessena




Autor:dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.